Čokolada je slastica napravljena od zrna kakaa, sjemenki biljke kakao. Na tržištu postoji veliki broj proizvoda od njega, od kakaa u prahu za pripremu pića do bijele čokolade, a većina tržišta nosi presjek slastica za svoje kupce. Osim što je dostupna na općim tržnicama i trgovinama, čokolada se može kupiti i od specijaliziranih tvrtki koje proizvode luksuzne i prepoznatljive slastice.
Kakao potječe iz Srednje Amerike. Danas se kakao najviše uzgaja u Južnoj i Srednjoj Americi te u zapadnoj Africi. Neke zemlje u Aziji također počinju uzgajati usjeve. Zapravo postoji nekoliko vrsta kakao biljke, od kojih sve proizvode čokolade s malo drugačijim okusima. Na okus također utječe gdje je biljka uzgojena, kako se s njom postupa nakon berbe i kako se obrađuje. Tvrtke ulažu mnogo novca u razvoj idealnih mješavina zrna kakaa kako bi stvorile okuse na koje su njihovi potrošači navikli.
Zrna kakaa rastu u velikim mahunama koje se beru kada sazriju i zatim fermentiraju. U početku su zrna kakaa izrazito gorka; proces fermentacije ublažava gorčinu, dopuštajući proizvođačima da pređu na sljedeće korake, pečenje i ljuštenje. Pečenje pomaže u razvoju okusa graha, dok ljuštenje otkriva zrno kakaa, dio zrna koji ima sav okus.
Nakon što se kakao zrna izvade, moraju se samljeti u tvar poznatu kao čokoladni liker. Ovaj liker nije nešto što biste poželjeli jesti: izrazito je masno, zahvaljujući kakao maslacu koji sadrži, te je peskavo i gorko. Ova tekućina se zatim preša kako bi se stvorilo ono što je poznato kao press cake, tvar koja se prvenstveno sastoji od krutih tvari kakaa, dok se kakao maslac pusti da se ocijedi.
Nakon što je press cake stvoren, proizvođači imaju brojne mogućnosti. Kako bi napravili kakao, oni mogu još više stisnuti kolač za prešanje kako bi izolirali čvrste tvari kakaa prije nego što ostave da se osuši, a zatim ga usitnjavaju. Oni također mogu umiješati dio kakao maslaca, zajedno sa šećerom i drugim sastojcima, kako bi se proizvela čokolada za jelo, koja je podvrgnuta procesu zvanom končiranje kako bi se stvorila glatka, kremasta slastica bez ikakvih tragova zrnavosti. Sorte jela također se mogu pomiješati s mlijekom, stvarajući mliječnu čokoladu, a razina slatkoće može uvelike varirati. Za bijelu čokoladu, kakao maslac se pomiješa s vanilijom i mlijekom.
Povijest čokolade zanimljiva je gotovo kao i sama slastica. U svojoj rodnoj Južnoj Americi pripremao se u pićima rezerviranim za kraljevske članove i visoke članove društva. Kada su ih posjetili europski istraživači, upoznali su se s čokoladom, a nakon što su hranu vratili u Europu, postala je veliki hit. Naposljetku, Europljani su počeli eksperimentirati, dodajući šećer i druge sastojke i naposljetku razvijajući proces koji bi im omogućio izradu pločica uz piće. S razvojem barske čokolade slastičari su shvatili da ona ima široku paletu mogućnosti, od premaza na candy bar do tartufa, a nekada rijedak luksuz pretvorio se u iznimno profitabilnu globalnu industriju.