Crna lista neželjene pošte je popis različitih internetskih protokola ili IP adresa za koje se zna da šalju velike količine neželjene e-pošte. Popisi ove vrste često se održavaju na različitim poslužiteljima, učinkovito blokirajući isporuku e-pošte s tih IP adresa na bilo koji klijent e-pošte povezan s tim poslužiteljem. Ideja je smanjiti količinu neželjenih e-poruka koje na kraju dođu do krajnjih korisnika. Kada se koristi zajedno sa softverom za blokiranje neželjene pošte ugrađenim u određene programe za e-poštu, korisnici obično pronađu malo ili nimalo neželjene pošte koja se isporučuje u njihove pretince.
Dok različiti davatelji koriste neznatno različite kriterije za konfiguraciju crne liste neželjene pošte, većina će postaviti neku vrstu ograničenja na broj dolaznih kopija jedne e-pošte koju će poslužitelj isporučiti svojim klijentima e-pošte. To se ponekad temelji ne samo na broju kopija iste e-pošte koje se istovremeno šalju, već i na tome koliko često se grupe te e-poruke šalju. Na primjer, ako poslužitelj primi ukupno 5,000 dolaznih e-poruka s istim ili sličnim predmetima koji potječu s iste IP adrese, postoji velika šansa da će adresa biti dodana na crnu listu neželjene pošte poslužitelja.
Jedna od glavnih prednosti korištenja crne liste neželjene pošte na poslužitelju e-pošte je minimiziranje količine neželjene pošte koja se filtrira do krajnjih korisnika. To zauzvrat znači manje izgubljenog vremena na otvaranje neželjenih e-poruka koje krajnji korisnici uopće nisu zainteresirani za primanje ili čitanje. Istodobno, odbijanje e-poruka koje potječu s IP adresa za koje se zna da šalju neželjenu poštu znači da se resursi poslužitelja ne preusmjeravaju od drugih bitnih zadataka, što zauzvrat održava učinkovitost poslužitelja.
Važno je napomenuti da, iako će crna lista neželjene pošte na poslužitelju spriječiti filtriranje velikog broja neželjene e-pošte, postoji i šansa da će program uhvatiti legitimne e-poruke, kao što je masovna e-pošta poslana od strane dobronamjernog i odobrenog dobavljač svim svojim kupcima. Iz tog razloga, mnoge vrste softvera za crnu poštu za neželjenu poštu uključuju opciju identificiranja određenih IP adresa ili čak određenog naziva domene kroz koji se smije proći, bez obzira na to koliko sličnih e-poruka primi poslužitelj u danom vremenskom okviru. Osim toga, krajnji korisnici bi trebali koristiti softver za zaštitu od neželjene pošte koji je dio njihovih programa za e-poštu za filtriranje e-pošte koja prolazi kroz crnu listu poslužitelja, što omogućuje usmjeravanje nepoželjnih e-poruka izravno u mapu neželjene pošte i ne zatrpavanje pristigle pošte korisnika.