Riječ “cruciferous” potječe od novolatinske riječi cruciferae, što znači “nositi križ”. To je izraz koji se koristi za opisivanje biljaka koje imaju sepale, cvjetove i lišće postavljene u obliku križa. Biljke Crucifera pripadaju obitelji biljaka gorušice, obitelji biljaka kupusa ili obitelji kritosjemenjača i često se nazivaju crucifera, cruciferae ili Brassicaceae. Cvjetnice rastu samoniklo ili se uzgajaju u kulinarske i ukrasne svrhe.
Među obitelji križarica nalazi se više od 300 rodova i više od 3,000 vrsta, koje uključuju povrće, samonikle cvjetnice i korove kao i male grmlje. U mediteranskoj regiji, grmovi križarica mogu narasti i do 10 stopa (oko 3 m). Samonikle cvjetnice kao što su matthiola, alyssum i iberis često se koriste u vrtovima za ukrasne svrhe, kao i u cvjetnim buketima i drugim cvjetnim aranžmanima. Cvjetovi biljaka krstašica obično imaju četiri latice i četiri čašice, koje su jedna nasuprot drugoj da daju izgled križa. Imaju dva kratka prašnika i četiri duga prašnika, koji su također postavljeni u obliku križa.
Obitelj Crucifer uključuje trajnice, jednogodišnje i dvogodišnje biljke. Višegodišnja biljka je ona koja može trajati više od dvije godine, jednogodišnja je biljka koja traje godinu dana ili manje, a dvogodišnja je ona kojoj su potrebne dvije godine da završi svoj životni ciklus. Dvogodišnje biljke kao što su kupus i prokulice uglavnom se koriste u kulinarske svrhe i stoga se obično uzgajaju kao jednogodišnje biljke.
Povrće u obitelji naziva se povrćem krstaša. Uzgajaju se u kulinarske svrhe diljem svijeta i smatraju se jednom od glavnih kultura diljem svijeta. Ovisno o povrću, konzumira se korijenje, stabljika, cvjetovi, listovi i sjemenke. Primjeri za to su rotkvica, cikla, korabica, brokula, cvjetača, kupus, prokulice, kelj i sjemenke gorušice. Povrće je pogodno za sirovu konzumaciju, kao i za kuhanje na pari, miješanje, kuhanje i pečenje.
Povrće Crucifera sadrži indol-3-karbinol, koji pomaže u zaštiti DNK stanica i borbi protiv raka. Za njih se kaže da su bogati vitaminom C, vlaknima i drugim važnim hranjivim tvarima, uključujući sredstva za borbu protiv raka kao što su sulforafan i selen. Ostale tvari koje se nalaze u biljkama su goitrogeni i nitrili, koji u velikim količinama mogu biti štetni za zdravlje. Goitrogeni mogu doprinijeti nastanku gušavosti, a nitrili mogu negativno utjecati na bubrege ili jetru. Te se tvari mogu smanjiti u hrani kuhanjem hrane oko 30 minuta.