Cyberslacking je izraz koji se koristi za opisivanje čina tajne upotrebe interneta za povremene zabave ili osobne razloge dok ste na poslu. Povremenom promatraču može se činiti da ljudi koji su u kibernetičkom zabušavanju rade, ali u stvari, oni mogu raditi bilo što, od surfanja pornografijom do igranja igrica. Neki korporativni čelnici smatraju da cyberslacking predstavlja ozbiljan odliv produktivnosti njihovih zaposlenika, te su kao rezultat toga razvijene metode za otkrivanje bilo kakve osobne upotrebe interneta.
Ljudi su bili u kibernetičkom zamahu od ranih dana interneta, ali kako se poboljšala učinkovitost mrežne tehnologije, ona je općenito postala češća. Društvene mreže bile su djelomično odgovorne za povećanje osobne upotrebe interneta na poslu, a pristup streamingu videa bio je još jedan glavni krivac. S vremenom je ljudima općenito postalo lakše pristupiti dinamičnom ili društvenom sadržaju, a ovom iskušenju nekima je bilo teško odoljeti.
Jedna od najčešćih aktivnosti ljudi koji se bave cyberslackingom je posjećivanje pornografskih web stranica. Mnogi čelnici poduzeća osobito ne gledaju ovu aktivnost jer može dovesti do teških društvenih problema na radnom mjestu. Na primjer, jedan zaposlenik može uhvatiti drugog kako gleda pornografski sadržaj ili jedan zaposlenik može odlučiti distribuirati pornografski sadržaj svojim suradnicima putem e-pošte, zbog čega se neki ljudi mogu osjećati nelagodno ili ljutito.
Korišteno je nekoliko tehnika za suzbijanje cyberslackinga. Većina njih su softverska rješenja koja prate računala zaposlenika. Mnogi softverski paketi također omogućuju poslodavcu stavljanje određenih web stranica na crnu listu tako da ih zaposlenici uopće ne mogu koristiti. Nakon što je radnik uhvaćen, općenito će biti na neki način disciplinski kažnjen ili će možda dobiti otkaz. Različite tvrtke primjenjivale su različite razine popustljivosti na to pitanje, pri čemu su neke stalno otpuštale ljude, dok su druge mnogo više opraštale.
Mnogi ljudi koji se bave cyberslacking ne osjećaju da varaju svoje poslodavce, a neki misle da su teške metode koje menadžeri koriste za obuzdavanje aktivnosti zapravo nepravedno zadiranje u privatnost. Neki od njih kažu da zapravo rade više jer im mogućnost korištenja interneta daje sjajnu priliku da osvježe svoje misli. Drugi mogu imati poslove koji ne zahtijevaju stalnu aktivnost i osjećaju da mogu cyberslack tijekom prirodnog zastoja bez tehničkih šteta za tvrtku. Neki također tvrde da su uvijek radili male pauze tijekom normalnog dana i smatraju da cyberslacking zapravo ne dodaje dodatno vrijeme zastoja.