Danski plavi sir, koji se ponekad naziva Danablu, je polumeki sir od kravljeg mlijeka koji se obično prodaje u obliku klina, bubnja ili bloka. Njegov izgled odlikuje prljavo bijela, kremasto bijela ili svijetložuta, blago vlažna baza prošarana izrazitim plavim žilicama. Okus mu se često opisuje kao grizak i slan, a miris se općenito smatra jakim i opojan. Kora danskog plavog sira je jestiva, kao što je inače slučaj s drugim polumekim sirevima.
Plave žile u danskom plavom siru nastaju umetanjem bakrenih šipki ili žica u sirnu grušu dok se formira i prije nego što sir odleži. Neki drugi plavi sirevi ubacuju šipke i plijesan nakon što se sir formira. U oba slučaja, putevi formirani ovim štapićima ispunjeni su plijesni zvanom Penicillium roqueforti koja je ravnomjerno raspoređena po masi. Nakon što je ovaj korak završen, sir se odležava na hladnom, tamnom mjestu, tradicionalno u pećini dizajniranoj za tu svrhu, osam do 12 tjedana. Ovim postupkom dobiva se sir koji inače ima udio masti između 25% i 30%.
Ovaj sir stvorio je Marius Boel u Danskoj početkom 20. stoljeća. Trebao je parirati okusu, teksturi i aromi sira Roquefort, koji je navodno izumljen 1070. godine. Poznati prethodnici Roqueforta i danskog plavog sira uključuju Stilton, koji se može pratiti do 18. stoljeća, i Gorgonzolu, koji se općenito smatra najstarijim plavim sirom, za koji se smatra da je nastao oko 879. godine. Zanimljivo je da povijest pokazuje da Gorgonzola nije imala svoje prepoznatljive plave žile sve do 11. stoljeća.
Kulinarski izvještaji o povijesti plavog sira ukazuju da je to najvjerojatnije bila slučajna pojava. Priča je da su se špilje koristile za skladištenje mnogih vrsta sireva i drugih proizvoda koji su zahtijevali hlađenje jer nije bilo dostupnih vrsta rashladnih tehnika koje je napravio čovjek. Kada su temperature i razina vlage u špiljama oscilirale, navodno su se na nekim sirevima stvorile plijesni. Umjesto da odreže plijesan s dijela sira, radnik ga je kušao i ustanovio da je poboljšao izvorni okus proizvoda. Daljnjim eksperimentiranjem utvrđeno je da umetanje kalupa u sir daje još bolji okus i teksturu.
Godinama se danski plavi sir u mnogim zemljama služio uglavnom kao međuobrok uz krekere ili tost, mrvičasti preljev za salate ili uz voće kao dio deserta. Tradicionalno je u Danskoj premazati kekse i kruh danskim plavim sirom i poslužiti ih za doručak ili kao međuobrok. Ovaj sir, uz ostale vrste plavog sira, posljednjih je godina postao popularan i kao preljev za hamburgere, odreske i pečene krumpire.