Najčešće korištena u filozofiji, deduktivna logika je jedna od dvije klasifikacije za logičke argumente. Za razliku od induktivne logike, deduktivna logika počinje s vjerojatno istinitim premisama, a zatim izvodi dedukciju iz tih premisa. I deduktivna i induktivna logika koriste se samo u argumentima.
Induktivna logika počinje činjenicama za koje se zna da su istinite, kao što su statistike, i ima za cilj objasniti razloge iza tih statistika na logičan, razuman način. Deduktivna logika, s druge strane, počinje skupom premisa i iz tih premisa izvodi logički zaključak. Premise su izjave koje mogu ili ne moraju biti istinite, ali se u svrhu argumentacije uzimaju kao činjenice.
Deduktivna logika se više bavi strukturom argumenta nego sadržajem argumenta. U deduktivnom argumentu tvrdi se da su premisa A i premisa B istinite, pa je stoga i zaključak C istinit. Izvan filozofije, geometrijski dokazi su vrsta deduktivne logike. Zapravo, struktura se može jasno vidjeti pomoću jednostavnih brojeva. Na primjer, pod pretpostavkom da je A jednako 1, a B jednako 2, tada C mora biti jednak 3.
Deduktivni argument može biti valjan ili nevažeći. Budući da se deduktivni argumenti temelje na pretpostavci da su premise istinite, argument može biti valjan, a da nije istinit. Na primjer, argument: “Sve sjedokose žene su bake. Betty je sijeda žena. Dakle, Betty mora biti baka”, vrijedi, ali nije lažna.
Ako su premise točne onda je točan i zaključak da je Betty baka. Prva premisa, međutim, nije točna. Sve sijedokose žene nisu nužno bake, tako da Betty nije nužno baka. Ako je argument valjan, ali neistinit, tada je premisa u tom argumentu netočna.
Nevažeći argumenti nastaju kada zaključak ne slijedi logički iz premisa. Slijedi primjer nevaljanog argumenta: “Layla je uvijek gladna nakon što pleše. Layla je gladna. Stoga je Layla plesala.”
Ples je samo jedna stvar od mnogih koja rezultira glađu. Layla bi mogla biti gladna jer je plesala, ali mogla bi biti gladna jednostavno zato što nije jela cijeli dan. Iako su premise istinite, zaključak ne proizlazi logički iz premisa i stoga je nevažeći.
I deduktivna i induktivna logika koriste se samo u argumentima. Argumenti su stvari o kojima se može raspravljati ili s kojima se ne možemo složiti. Opisi ili jednostavno mišljenje nisu argumenti i stoga se niti jedan oblik logike ne može koristiti. Na primjer, reći: “Moj omiljeni sladoled je maslac od pekana” samo je mišljenje i stoga se ne može raspravljati.