Demencija nije bolest sama po sebi, već nusprodukt drugih mentalno degenerativnih stanja kao što su višestruki moždani udari, Alzheimerova ili Parkinsonova bolest. Općenito, demencija je gotovo nepovratan raspad svih viših vještina mišljenja koje nas održavaju zdravim i društvenim. Pacijent koji pati od ovog stanja još uvijek može vidjeti i čuti, na primjer, ali više ne može koherentno spojiti sve senzorne informacije koje prima. Osoba može oblikovati besmislene rečenice ili doživjeti potpuni gubitak pamćenja.
Ovo stanje se često povezuje s prirodnim procesom starenja, iako njegov razvoj kod starijih osoba nije neizbježan. Alzheimerova bolest može s vremenom uništiti moždane stanice, što zauzvrat dovodi do kognitivnih nedostataka i na kraju do potpune demencije. Neki stariji ljudi također mogu razviti stariju demenciju bez oboljevanja od Alzheimerove bolesti. Zaborav oboljelih od Alzheimerove bolesti često se zamjenjuje slomom osobnosti starijeg bolesnika s demencijom. Pacijent s Alzheimerom još uvijek može obavljati bitne funkcije, ali osoba koja boluje od demencije često gubi svaku sposobnost da ostane u društvu.
Dijagnosticiranje demencije može uključivati niz psiholoških testova kojima se mjere kognitivne funkcije. Vrlo često, prava demencija prvo utječe na pamćenje i vještine odlučivanja, a zatim slijede promjene u osobnosti i jezične poteškoće. Samo u uznapredovalim stadijima pacijenti pokazuju potpuni gubitak vremena i razumijevanja prostora koji je obično povezan s poremećajem. Drugi dijagnostički testovi mogu tražiti znakove prethodnih moždanih udara ili štetnih interakcija lijekova.
Postoji prethodnik demencije koji oponaša mnoge njezine simptome. Ljudi koji su bili podvrgnuti deprivaciji sna, invazivnim operacijama, produženom boravku u bolnici ili socijalnoj izolaciji mogu razviti delirij. Delirijum može uzrokovati gubitak razumijevanja jezika, kratkoročni gubitak pamćenja i promjenu osobnosti oboljelog. Delirijum se također može razviti u ozbiljnije prve faze demencije. Međutim, za razliku od ovog stanja, mnogi slučajevi delirija su reverzibilni uz pomoć režima lijekova, savjetovanja i stimulacije mozga.
Demencija se u ovom trenutku ne smatra izlječivom, ali znanstvenici rade na pronalaženju načina za usporavanje napredovanja. Trenutno se većina oboljelih liječi u staračkim domovima i drugim ustanovama produžene skrbi.