Što je dijabetička koma?

Gubitak svijesti može biti po život opasna komplikacija dijabetesa poznata kao dijabetička koma. Pojedinci u dijabetičkoj komi nisu svjesni svoje okoline i ne reagiraju na podražaje. Ako se simptomi zanemare, ovo stanje koje se može spriječiti može dovesti do trajnog oštećenja mozga ili smrti. Neophodni su proaktivni koraci kako bi se spriječio nastanak dijabetičke kome.

Pojedinci kod kojih je razina šećera u krvi previsoka ili niska tijekom duljeg vremenskog razdoblja mogu razviti stanja koja mogu dovesti do kome. Dijabetička ketoacidoza je stanje koje nastaje zbog odsutnosti ili nedovoljne opskrbe inzulinom, što prisiljava tijelo na sagorijevanje masti i stvaranje ketona koji se naknadno nakupljaju u tijelu. Hipoglikemija je posljedica pretjerano niske razine šećera u krvi uzrokovane ili nedovoljnom konzumacijom hrane ili prisutnošću previše inzulina. Hiperosmolarni sindrom je dijabetičko stanje koje je posljedica pretjerano visoke razine šećera u krvi, što uzrokuje da krv poprima gustu konzistenciju. Osobe s hiperosmolarnim sindromom mogu lako dehidrirati jer višak šećera može izazvati prekomjerno mokrenje, prisiljavajući tijelo da filtrira goleme količine tekućine.

Znakovi ekstremnih razina šećera u krvi općenito će se očitovati prije pojave kome. Nizak šećer u krvi ili hipoglikemija može uzrokovati da osoba postane drhtava, neraspoložena ili zbunjena. On ili ona također mogu pokazivati ​​simptome koji mogu uključivati ​​mučninu, umor i povišen broj otkucaja srca. Pretjerano visok šećer u krvi, također poznat kao hiperglikemija, može se pojaviti na sličan način kao hipoglikemija. Pojedinci mogu osjetiti dodatne simptome koji mogu uključivati ​​pretjeranu žeđ, učestalo mokrenje, a njihov dah može poprimiti slatki ili voćni miris.

Pravovremena dijagnoza ključna je za upravljanje ovim stanjem, koje se smatra hitnom medicinskom pomoći. U većini slučajeva može se pozvati hitni medicinski tehničar (EMT) kako bi procijenio stanje pojedinca i dao odgovarajući tretman kako bi ga stabilizirao. Naknadni laboratorijski testovi, koji se koriste za procjenu razine šećera u krvi, kreatinina i ketona, mogu se naručiti za daljnju procjenu stanja pojedinca. Dodatna ispitivanja mogu se provesti kako bi se provjerile njegove ili njezine razine kalija, natrija i fosfata, koje tijelo koristi za promicanje zdrave funkcije stanica.

Liječenje dijabetičke kome ovisi o tome je li razina šećera osobe preniska ili previsoka. Niska razina šećera u krvi može se stabilizirati primjenom injekcije glukagona, koja djeluje tako što brzo podiže razinu šećera u tijelu. Osobe s pretjerano visokom razinom šećera mogu dobiti intravenske tekućine, inzulin i dodatke za stabilizaciju svog stanja. Svijest se može vratiti kada se razina šećera pojedinca stabilizira.

Komplikacije povezane s ovim stanjem uključuju trajno oštećenje mozga i smrt. Osobe s dijabetesom tipa jedan ili dva imaju povećan rizik od pojave kome. Dodatni čimbenici koji mogu doprinijeti ovom stanju mogu uključivati ​​nedavnu operaciju ili bolest, konzumaciju alkohola i ilegalnu upotrebu droga. Oni koji ne liječe pravilno svoj dijabetes ne prateći razinu šećera ili ne uzimaju inzulin prema uputama, izloženi su velikom riziku od klizanja u dijabetičku komu. Proaktivne mjere za smanjenje nečijeg rizika uključuju pridržavanje utvrđenog režima liječenja, redovito praćenje razine šećera u krvi i uzimanje svih lijekova prema uputama liječnika.