Proteini se sastoje od nizova aminokiselina koji tvore lance poznate kao peptidi. Naše tijelo treba bjelančevine u prehrani za postizanje mnogih osnovnih funkcija, kao što su izgradnja kostiju, kretanje mišića i popravak tkiva. Dijetalni protein, esencijalni nutrijent, dolazi iz mesa, mliječnih proizvoda i određenih žitarica i graha.
Proteini se razlikuju po vrstama i redoslijedu aminokiselina koje sadrže. Iako postoji samo 20 aminokiselina, one stvaraju gotovo beskonačne varijacije u lancima od čak 500 karika. Proteini nastaju unutar životinja (uključujući ljude) i biljaka kroz procese koji sintetiziraju peptide. Za ljude, ne možemo sintetizirati određene “esencijalne proteine”, pa ih moramo unositi hranom. Ovi esencijalni proteini sastoje se od aminokiselina fenilalanina, treonina, metionina, triptofana, leucina, izoleucina, lizina i valina.
Biljna hrana, poput kukuruza, ima nepotpune proteine, što znači da ne sadrži sve potrebne aminokiseline. Samo hrana životinjskog porijekla, poput sira i ribe, osigurava potpune proteine i ne mora se kombinirati s drugim izvorima proteina. Primjeri potpune proteinske hrane su mlijeko, sir, jogurt, maslac, perad, svinjetina ili bilo koje meso. Nepotpuni proteini uključuju zob, pšenicu, tjesteninu, leću, orašaste plodove, rižu, soju, kruške i sjemenke. Konzumiranje kombinacije komplementarnih izvora proteina, kao što su žitarice pomiješane s mahunarkama, rezultira prehranom esencijalnim proteinima. Tako vegetarijanci i vegani održavaju zdravlje bez jedenja mesa ili mliječnih proizvoda.
Kao gradivni blokovi za naše tkivo i katalizator u metabolizmu, poslovi dijetalnih proteina gotovo su previše za nabrojati. Naš probavni sustav razgrađuje proteine do njegovih aminokiselinskih sastojaka. Oni su uključeni u živčani sustav, popravljaju i održavaju tkiva kao što su kosti i koža, te donose energiju stanicama. Potrebe u prehrani variraju od 1.4-2.5 oz (40-70 g) proteina dnevno. Previše proteina može iscrpiti kalcij, dok premalo uzrokuje oblik pothranjenosti koji se naziva kwashiorkor. Nedovoljna količina proteina slabi srce i druge mišiće, što na kraju dovodi do smrti. Inače, proteini su odgovorni za većinu alergija na hranu.