Dinamička memorija s slučajnim pristupom, ili DRAM, najčešća je vrsta računalne memorije. Posebno je koristan za računala jer može držati puno podataka u malom fizičkom prostoru. Međutim, obično ne zadržava podatke kada mu je napajanje isključeno, što znači da nije prikladno za trajno pohranjivanje.
Memorija s slučajnim pristupom jednostavno se odnosi na memoriju u kojoj se bilo kojem dijelu podataka može pristupiti gotovo trenutno. To je u suprotnosti s medijima za pohranu kao što su kazete na kojima se podacima može pristupiti samo u fiksnom slijedu. “Dinamični” element DRAM-a je da se njegovo napajanje mora stalno osvježavati da bi radio. To ga razlikuje od statičke memorije s slučajnim pristupom ili SRAM-a.
I SRAM i DRAM rade držeći informacije u binarnom formatu, što znači da se raščlanjuju na 1s i 0s. Sa statičkom memorijom s slučajnim pristupom, to se radi putem električne struje koja se može prebaciti u dva različita smjera. S dinamičkom memorijom s slučajnim pristupom, to se postiže nizom ćelija koje su ili pune elektrona ili prazne. Međutim, sve se ćelije automatski isprazne gotovo trenutno i stoga ih je potrebno stalno puniti.
Većina računala koristi te dvije vrste memorije zajedno. Općenito, dinamička memorija s slučajnim pristupom koristi se u većim kapacitetima jer je prostorno učinkovitija, a time i jeftinija. Statička memorija s slučajnim pristupom, kojoj je brže pristupiti, ali manje troši prostor, obično se koristi za predmemoriju. To uključuje pohranjivanje podataka koje će računalo najvjerojatnije trebati tijekom rada, smanjujući broj puta kada računalo mora pristupiti sporijem DRAM-u.
Budući da je dinamičkoj memoriji s slučajnim pristupom potreban izvor napajanja kako bi nastavio puniti ćelije, obično ne može pohraniti podatke kada se napajanje prekine, na primjer kada je računalo isključeno. To se razlikuje od oblika memorije kao što je Flash, koja se koristi za memorijske kartice i SSD. To je jedan od razloga zašto je DRAM mnogo jeftiniji od Flash memorijske kartice istog kapaciteta.
Način na koji radi dinamička memorija s slučajnim pristupom jamči da će, kada radi ispravno, nastaviti čuvati podatke sve dok joj napajanje dopušta da napuni ćelije. Međutim, ne radi obrnuto: nema jamstva da će se prekidom napajanja izbrisati memorija. Iako je to u praksi iznimno teško izvesti, postoji nekoliko teorija o tome kako bi bilo moguće pristupiti memoriji računala koje je isključeno, primjerice zamrzavanjem memorijskog čipa i prebacivanjem na drugi stroj. To je dovelo u pitanje pouzdanost nekih sigurnosnih mjera koje šifriraju tvrdi disk i pohranjuju ključ za šifriranje u DRAM.