Dipol je neutralni sustav koji se sastoji od dva suprotno nabijena dijela. Na primjer, molekula vode je neutralna kao cjelina, ali jedan od njezinih krajeva je pozitivno nabijen dok je drugi negativno nabijen. Takav objekt može utjecati na druge nabijene objekte putem elektromagnetskih sila. Dipolni moment dipola je vektorska veličina koja opisuje snagu tog utjecaja. Njegova veličina jednaka je veličini svakog naboja, pomnoženoj s razmakom između dva dijela sustava.
Jačina sile koju dipol djeluje na udaljenu česticu može se aproksimirati pomoću jednadžbe F=2*pkq/r3. Ovdje je p dipolni moment, k je Coulombova konstanta, q je veličina neto naboja udaljene čestice, a r je razmak između središta dipola i udaljene čestice. Ova aproksimacija je gotovo savršena na uzdužnoj osi sustava sve dok je r znatno veći od razmaka između dvije komponente dipola. Za čestice koje su udaljene od ove osi, aproksimacija precjenjuje silu za faktor 2.
Einsteinova teorija relativnosti povezuje električne sile s magnetskim silama. Magnetno polje šipkastog magneta može se aproksimirati dipolom magnetskih naboja, jedan blizu sjevernog pola magneta, drugi blizu južnog pola. Takav sklop naziva se magnetski dipol i utjecaj koji ima na udaljeni naboj koji se kreće okomito na polje može se aproksimirati kao 2*μqs/r3, gdje je μ magnetski dipolni moment, a s brzina.
Električna struja koja se kreće u kružnoj žici stvara magnetsko polje slično onom magneta s kratkim šipkama. Magnetski dipolni moment takve žice ima veličinu I*A, gdje je I struja žice, a A područje koje prati u prostoru. Na atomskoj razini, magnetizam se često promatra kao rezultat gibanja elektrona duž zakrivljenih staza. Veličina magnetskog dipolnog momenta za takvu česticu jednaka je q*s/(2r), gdje je q veličina naboja, s brzina čestice, a r polumjer puta.
Uz kvantificiranje sile dipola na udaljene nabijene čestice, dipolni moment je koristan za određivanje sile koju vanjsko polje djeluje na dipol. Na primjer, mikrovalna pećnica stvara kratkotrajna, različita električna polja. Ova polja uzrokuju okretanje molekula vode, koje su električni dipoli. Ovo rotacijsko kretanje dovodi do porasta temperature, koja kuha hranu. Maksimalni zakretni moment koji vanjsko polje djeluje na dipol jednostavno je proizvod dipolnog momenta i jakosti polja.