Napad prikupljanja imenika ili DHA strategija je usmjerena na prikupljanje ili prikupljanje adresa e-pošte bez dopuštenja korisnika te adrese. Iako se metode razlikuju, jedan od najčešćih pristupa je slanje masovne e-pošte na širok raspon adresa za koje je vrlo vjerojatno da će biti valjane. Poslužitelji obično odgovaraju nekom vrstom automatizirane poruke ako određena adresa e-pošte nije važeća, upozoravajući skupljača koje adrese su važeće, a koje ne.
U većini slučajeva, softverski programi se koriste za stvaranje banaka mogućih adresa e-pošte koje se usmjeravaju preko poslužitelja kojima upravlja određeni klijent e-pošte. Na primjer, kombajn može ciljati besplatne usluge e-pošte i koristiti softver u pokušaju da stvori popis milijuna mogućih valjanih adresa e-pošte koje trenutno koristi pretplatnik na jednu ili više tih usluga. Softver omogućuje kombajnu da postavi smjernice za kreiranje adresa, kao što je određivanje ukupnog broja znakova u svakoj adresi ili uključivanje niza slova ili brojeva unutar te adrese.
Nakon što je popis dovršen, pokreće se napad prikupljanja imenika masovnim slanjem e-pošte na sve moguće adrese uključene u taj popis. Ciljani poslužitelji će odgovoriti nekom vrstom poruke ako je data adresa e-pošte nevažeća. Ta poruka može proglasiti e-poštu nedostavljivom ili uključivati riječi koje označavaju da adresa uopće ne postoji. Sve adrese koje poslužitelj iz bilo kojeg razloga ne prepoznaje se brišu s popisa, ostavljajući samo one koje su naizgled aktivne i sposobne primati dodatne e-poruke tijekom vremena.
Ideja iza napada na prikupljanje imenika je stvaranje popisa e-pošte koji se mogu koristiti za internet oglašavanje i promociju. Popisi koji su izrađeni pomoću DHA smatraju se nekvalificiranim popisima, što znači da vlasnici tih adresa e-pošte nisu dali dopuštenje za primanje poslovnih ponuda. Kao rezultat toga, korištenje popisa stvorenog napadom prikupljanja imenika omogućuje oglašivaču ili agentu tog oglašivača da se uključi u slanje neželjene pošte ili prijenos neželjene e-pošte.
Oglašivači koji koriste ovu metodu rijetko očekuju da će doživjeti veliki postotak odgovora na svoje masovne zahtjeve e-pošte. Relativno niska cijena izrade ovih popisa i slanja jedinstvene ponude na svaku adresu uključenu u te popise znači da čak i ako ne više od jedan ili dva posto onih koji primaju neželjene poruke odluče izvršiti kupnju, strategija je isplativa.
Zahvaljujući korištenju anti-spam softvera, mnogi neželjeni e-mailovi poslani kao rezultat izravnog napada preusmjeravaju se u mapu neželjene pošte, a ne u in-box krajnjeg korisnika. Neki davatelji usluga također imaju mehanizme za odbijanje masovnih prijenosa pošte za koje se čini da su usmjereni na dosezanje podskupine kupaca koji koriste određenu platformu ili uslugu e-pošte. Zbog toga je bilo nužnim da svi koji koriste napad prikupljanja imenika vrlo pažljivo planiraju u pokušaju da izbjegnu obavijest davatelja usluga i da se ipak pojave s popisom provjerenih i aktivnih adresa e-pošte.