Dizajn eksperimentalnog istraživanja skup je protokola koji se koriste u istraživačkom eksperimentu za testiranje hipotetske uzročne veze. Istraživači moraju osmisliti svoje eksperimente prije nego što ih mogu pokrenuti kako bi održali integritet i održivost studije. Mogu se osloniti na protokole iz starijih eksperimenata, opće standarde i prakse te na smjernice pomoći i nadzornika. Proces dizajna eksperimentalnog istraživanja može potrajati tjednima ili mjesecima dok istraživači istražuju sve aspekte istraživačkog projekta kako bi razvili najbolji dizajn.
Prvi korak u dizajnu eksperimentalnog istraživanja je definiranje fenomena za proučavanje. Istraživač bi mogao htjeti ispitati bilo što, od ljudskog ponašanja do teme iz biologije. Ona mora opisati što želi proučavati i razviti neke parametre kako bi definirala testiranje i odredila kako bi mogao izgledati uspješan ishod. Istraživači žele potvrditi ili opovrgnuti korelaciju i utvrditi je li ona po svojoj prirodi uzročna ili samo slučajna. Istraživanje može dati konačne rezultate ili materijal koji pridonosi skupu znanja o toj temi.
Eksperimenti se moraju odvijati u strogo kontroliranim okruženjima gdje se adresira svaka moguća varijabla. Istraživač ne želi završiti s lažnim rezultatima na temelju loših eksperimentalnih kontrola. Stoga, dizajn eksperimentalnog istraživanja zahtijeva od istraživača da ocrta sve varijable s mogućim utjecajem i osigura mehanizam za njihovu kontrolu. U testu ljudskog ponašanja u trgovini, na primjer, istraživač bi možda trebao postaviti lažnu trgovinu kako bi pažljivo kontrolirao osvjetljenje, zvuk, susrete s drugim ljudima i druge čimbenike.
Dizajn eksperimentalnog istraživanja pokazat će što se proučava, kako to proučavati i kako će istraživač mjeriti rezultate. Uz neke pokuse to može biti jednostavno, jer bi istraživanje trebalo generirati kvantitativne podatke. U drugim slučajevima, eksperiment se oslanja na intervjue s ispitanicima, opažanja i druge metode prikupljanja podataka. Oni se moraju na odgovarajući način usporediti i analizirati kako bi se dobili korisni rezultati istraživanja.
Istraživači koji pripremaju dizajn eksperimentalnog istraživanja moraju biti spremni za bilo koji ishod studije. Ako dizajn ima tendenciju naginjati rezultate prema određenom ishodu, on nije valjan i može dovesti do loših podataka. Osobna pristranost može biti problem u istraživanju, osobito kada novac ovisi o određenom ishodu. Istraživač bi trebao biti u stanju pokazati kako planira ispraviti pristranost, kao što je vođenje dvostruko slijepe medicinske studije kako bi spriječio istraživače da utječu na svoje subjekte.