Što je dobna diskriminacija?

Što se tiče radnog mjesta, dobna diskriminacija je praksa isključivanja kandidata za zapošljavanje ili napredovanje na temelju dobi pojedinca. Često povezana sa starenjem, dobna diskriminacija je pristup koji skida fokus s razine vještina i kompetencije posla, te stavlja naglasak na kalendarsku dob pojedinca. Evo nekoliko informacija o dvije glavne vrste dobne diskriminacije te o tome kako ovakva praksa može imati negativan učinak i na poslodavca i na zaposlenika.

Iako mnogi ljudi razmišljaju o dobnoj diskriminaciji koja se odnosi na starije zaposlenike, činjenica je da ageizam može uključivati ​​i mladog zaposlenika. Dobna pristranost ima veze s razmišljanjem da će kalendarska dob pojedinca na neki način ograničiti sposobnost pojedinca da učinkovito obavlja svoje radne obveze. Iako postoje zakonske dobne granice koje osobama mlađim od određene dobi zabranjuju ulazak na tržište rada s punim radnim vremenom, dobna ograničenja koja su nametnuta kako bi se spriječilo da se mlada osoba s odgovarajućim radnim i obrazovnim uvjerenjima uzme u obzir za posao ili poziciju smatra se neetično i ako se dokaže može biti i razlog za parnicu.

Naravno, vrsta dobne diskriminacije koja dobiva najveću pozornost javnosti je isključivanje kvalificiranih osoba iz mogućnosti zapošljavanja jer su one starije u kalendarskoj dobi. Ageistički pristup slijedi filozofiju da stariji zaposlenik može vrlo dobro posjedovati potrebnu pozadinu i radne vještine, ali da će se vjerojatnije oduprijeti novim i navodno boljim metodama ili postupcima. Također, postoji određena zabrinutost da stariji zaposlenik neće moći osigurati staž koji bi trajao dovoljno dugo da tvrtka nadoknadi troškove vezane uz osposobljavanje za posao. Kada se dobno ograničenje temelji na ovakvoj vrsti kriterija, tvrtka može izgubiti pristup onome što je moglo biti dragocjena imovina u tekućem zdravlju tvrtke, kao i riskirati da bude optužena za dobnu diskriminaciju i naiđe na ozbiljne pravne pitanja.

Dobna diskriminacija jednostavno je proces koji je osmišljen kako bi spriječio osobe unutar određene dobne granice, bilo mlađe ili starije, da ne budu u mogućnosti sudjelovati u zapošljavanju ili napredovanju na radnom mjestu za koje su kvalificirane. Iako je praksa nekoć bila prilično uobičajena, državni i savezni zakoni koji izričito zabranjuju diskriminaciju na poslu i u određenoj mjeri definiraju što čini diskriminaciju na temelju dobi, znatno su otežali tvrtkama da se upuste u ovu vrstu ponašanja.