Dodjela zemljišta je davanje zemljišta od strane vlade pojedincu ili subjektu, obično u svrhu promicanja razvoja i naseljavanja. Mnoge su vlade povijesno koristile zemljišne darovnice, a naslijeđe tih bespovratnih sredstava i danas se može vidjeti. U Sjedinjenim Državama, na primjer, postoji niz koledža za dodjelu zemljišta, obrazovnih institucija osnovanih na temelju dodjele zemljišta s misijom pružanja poljoprivrednog i tehničkog obrazovanja.
U slučaju pojedinačne dodjele zemljišta, vlade mogu odlučiti davati zemljište iz dva glavna razloga. Prvi je naselje. Zemljišne darovnice bile su naširoko korištene u širenju Sjedinjenih Država na zapad za promicanje razvoja zajednica u udaljenim područjima; ljudi voljni preseliti u te krajeve zauzvrat su dobili besplatno zemljište. Vlade također mogu dati potpore u zamjenu za vojnu službu. Neke povijesne dodjele zemljišta ubile su dvije muhe jednim udarcem, naseljavajući zemlju u udaljenim područjima veteranima kako bi im zahvalili za njihovu službu i stvorili nove zajednice.
Institucije također mogu primati grantove za zemljište, obično uz priložena upozorenja. Kako bi zadržala vlasništvo nad zemljištem, ustanova mora obavljati javnu funkciju. Obrazovne ustanove, bolnice i drugi javni poduhvati mogu imati pravo na dodjelu zemljišta. Sve dok ispunjavaju zahtjeve vlade, mogu nastaviti s radom na zemljištu. Brojni fakulteti i sveučilišta započeli su s dodjelom zemljišta, a neki nastavljaju održavati poljoprivredne i tehničke programe.
U nekim su se regijama razvile određene kontroverze oko dodjele zemljišta. Kada se vladini režimi promijene, novi režim može odbiti priznati stare potpore ili bi se evidencija mogla uništiti, što otežava utvrđivanje tko ima pravo na vlasništvo. Konkurentni zahtjevi mogu rezultirati tužbama i drugim pravnim pitanjima. Neki autohtoni narodi protestirali su za dodjelu zemljišta od strane kolonizirajućih nacija, uz obrazloženje da su ti narodi dali zemlju koju nisu mogli dati.
Zapisi o dodjeli zemljišta mogu biti korisni povjesničarima. Povjesničari mogu koristiti zapise naslova zajedno s podacima iz popisa za istraživanje zajednica, migracija i povijesnih trendova. Ti arhivi mogu biti vrijedni izvori informacija o tome kada su se ljudi naselili i pod kojim okolnostima. Zbog brige za krhkost starih isprava i drugih resursa, pristup evidenciji o dodjeli zemljišta često je ograničen. Ljudi moraju zatražiti određene zapise od arhivista i trebaju ih pregledavati u okruženju s kontroliranom klimom. U drugim objektima ti su zapisi digitalizirani ili stavljeni na mikrofilm kako bi ih ljudi lakše pregledavali.