Drhtavica je drhtavica, obično uzrokovana neurološkim problemima, stresom ili lijekovima. Neki pacijenti mogu doživjeti izolirane i povremene drhtanje, dok drugi mogu razviti drhtanje cijelog tijela. Potrebna je pažljiva procjena kako bi se otkrilo zašto se pacijent trese i odredio najbolji način djelovanja za rješavanje problema. Obično je simptom temeljnog medicinskog problema i kontroliranjem uzroka može se riješiti ili smanjiti drhtavica.
Neki pacijenti osjećaju drhtavicu kao odgovor na pokušaj dovršetka određenog zadatka, poput hodanja, dok se drugi nasumice tresu. Tresenje može otežati hodanje, jesti ili govoriti jer ometa normalnu funkciju. Starije osobe su sklonije, iako se može pojaviti i kod mladih pacijenata.
Jedan od razloga za razvoj drhtavice je neurološki problem koji može biti uzrokovan bolešću ili ozljedom; oštećenje mozga i Parkinsonova bolest, na primjer, mogu uzrokovati potres. Ozljede mozga mogu se teško liječiti, ali lijekovi mogu pomoći u kontroli drhtanja. Pacijenti također mogu razmotriti fizikalnu terapiju koja će im pomoći da povrate kontrolu mišića i da nauče obavljati zadatke čak i kada su drhtavi. Govorni patolozi mogu pomoći ljudima da nauče jesti i govoriti unatoč podrhtavanju.
Stres, anksioznost i određeni psihički poremećaji također mogu uzrokovati drhtavicu, kao i traume. Netko tko je upravo doživio tešku prometnu nesreću, na primjer, može se nekontrolirano tresti od straha, olakšanja i drugih emocija. Posttraumatski stresni poremećaj može biti povezan s drhtanjem kod nekih pacijenata, koji mogu doživjeti drhtanje u vezi s flashbackovima. Ljudi koji imaju napade panike također mogu osjetiti ovaj simptom.
Poznato je da lijekovi također uzrokuju drhtanje i drhtanje, a mogu se smatrati krivcem u razgovoru s pacijentom kako bi se saznalo više o tome kada i kako se simptom prvi put razvio. Potres se može povući ako se lijek prekine, ili može potrajati, ponekad doživotno, u slučaju određenih psihijatrijskih lijekova. To je poznati rizik od nekih antipsihotika, na primjer, i važno razmatranje u praksi propisivanja.
Ponekad se mioklonus, nevoljni trzaji mišića, pogrešno smatra drhtanjem. U ovih bolesnika trzaji nasumičnih mišića mogu stvoriti izgled drhtanja ili drhtanja. Testiranje može pokazati da je problem uzrokovan nepravilnim paljenjem mišića, a ne neurološkim problemima ili reakcijama na psihološki stres. Točna dijagnoza s prikazom mozga i testiranjem mišića važna je jer može utjecati na najprikladniji tretman za pacijenta; netko s mioklonusom, na primjer, ne treba lijekove koji se koriste za liječenje tremora povezanih s Parkinsonovom bolešću.