Društveno ponašanje je izraz koji se koristi za opisivanje općeg ponašanja pojedinaca unutar društva. U biti je odgovor na ono što grupa vršnjaka neke osobe smatra prihvatljivim ili uključuje izbjegavanje ponašanja koje je okarakterizirano kao neprihvatljivo. Ova vrsta ljudskog ponašanja prvenstveno određuje kako pojedinci međusobno komuniciraju unutar grupe ili društva. Dok se društveno ponašanje često modelira za stvaranje ugodnog društvenog okruženja, antisocijalno ponašanje, poput agresije, žrtvenog jarca i grupnog zlostavljanja, također se može definirati kao negativno društveno ponašanje, osobito u slučajevima kada se svi drugi pojedinci unutar grupe vršnjaka ponašaju u skladu s tim.
Baš kao što pozitivne interakcije među pojedincima u društvu pomažu u stvaranju ugodnog okruženja za građane, aktivnosti koje definiraju grupe vršnjaka prihvatljivima, čak i ako su štetne za odabrane pojedince ili podskupine unutar društva, također su dio društvenog ponašanja. Studije masovnih kršenja ljudskih prava pomogle su da se ilustrira u kojoj se mjeri štetna, ali društveno prihvatljiva ponašanja opstaju u nekim društvima. Primjeri širokog prihvaćanja negativnog ponašanja unutar grupe vršnjaka uključuju povijesne incidente masovnog genocida i porobljavanja ljudi.
Uz korištenje posebno osmišljenih terapija ponašanja i programa, liječnici, odgajatelji i drugi mogu pomoći pojedincima koji pate od društvenih poremećaja, poput sramežljivosti ili neobuzdane ljutnje, da nauče kako prevladati te probleme kako bi postali produktivniji članovi društva. Ne samo da je važno proučavanje kako društveno ponašanje utječe na članove mainstream društva, već u proučavanju antisocijalnog ponašanja, posebice, stručnjaci za mentalno zdravlje mogu pomoći osobama izoliranim od društva da se rehabilitiraju i uključe u pozitivne interakcije s drugima. Čak i kada se uzme u obzir prevalencija teorije dvojnog nasljeđivanja, koja ljudsko ponašanje pripisuje kombinaciji genetske selekcije i kulturnog utjecaja, programi društvenog ponašanja mogu imati pozitivan učinak u ispravljanju socijalno neprilagođenog ponašanja kod pojedinih pacijenata. Istraživanja unutar sociologije i psihologije dovela su u pitanje mogu li osobine, poput altruizma, biti genetski pod utjecajem, a da su u isto vrijeme ukorijenjene u socijalnoj psihologiji.
Kroz proučavanje socijalne psihologije poznato je da ljudi nisu jedina bića pod utjecajem društvenih skupina. Istraživači koji proučavaju životinje i kukce otkrili su da društveno ponašanje također upravlja aktivnostima ovih skupina. To je osobito vidljivo kod životinja i insekata koji cijeli život žive unutar grupe iste vrste i gdje svaki član ima ulogu u opstanku te skupine.