Vladino strateško planiranje vrsta je planiranja koje vrše vladine agencije kako bi se pripremile za buduće potrebe i probleme. Iako se neko strateško planiranje u vladi događalo tisućama godina, posljednjih je godina postalo formaliziranije. Osim toga, neke vlade, prepoznajući vrijednost u strateškom planiranju, naložile su planove svim ili gotovo svim vladinim agencijama i odjelima. Ukratko, državno strateško planiranje može se definirati kao identifikacija i plan za postizanje dugoročnog cilja ili niza ciljeva za javno dobro.
Općenito, strateški plan počinje s dvije glavne izjave, izjavom o misiji i izjavom o viziji. Iako su ove dvije izjave vrlo slične, također se donekle razlikuju u svom pristupu. Po definiciji, izjava o misiji objašnjava razlog postojanja organizacije. Izjava o viziji usmjerena je na budućnost i objašnjava kako se izjava o misiji može postići. Na primjer, organizacija javnih radova može imati za svoju misiju zaštitu i služenje transportnim potrebama, a njezina izjava o viziji može uključivati specifičnosti, kao što je postojanje alternativnih izvora prijevoza ili potpunije infrastrukturne mreže.
Analiza potreba još je jedan važan korak u državnom strateškom planiranju. To pomaže u određivanju trenutnih potreba, ali također gleda unaprijed na buduće potrebe. Vlade, i lokalne i nacionalne, smatraju da su analize potreba korisne u određivanju gdje je najbolje priskrbiti resurse. Na primjer, ako lokalna uprava vidi potencijal rasta u određenom dijelu grada, može posvetiti više sredstava za poboljšanje tih dijelova kako bi se pripremila za taj rast. Ovo je neprecizna znanost, pa takvi planovi potreba moraju biti dovoljno fleksibilni da se mijenjaju.
Usko povezano s analizom potreba u državnom strateškom planiranju razvija se niz ciljeva. Ovi su ciljevi općenito usklađeni kako bi pomogli u rješavanju problema otkrivenih ili dokumentiranih tijekom analize potreba. Na primjer, ako analiza potreba pokaže potrebu za više ulica ili poboljšanim ulicama, to se može staviti u ciljeve, obično u odjeljku rezerviranom za kapitalna poboljšanja. Ovi ciljevi također mogu biti povezani s vremenskim okvirima, ali neće svako državno strateško planiranje uključivati određene vremenske okvire.
Na svakom koraku, neko nadzorno tijelo, poput gradskog vijeća ili zakonodavnog tijela, nadzirat će proces. Nakon što su ciljevi odobreni, sljedeći korak uključuje postavljanje akcijskog plana. To znači identificirati ključne ljude i definirati njihove odgovornosti u tom procesu. Može se sastaviti proračun, kao i moguće financiranje, ako je potrebno. Za projekte se također mogu angažirati ili konzultirati vanjski izvođači.