Dura mater, ili pachymeninx, je najudaljenija, najčvršća i najvlaknatija od tri membrane, ili moždane ovojnice, koja pokriva mozak i leđnu moždinu. Pia mater i arahnoidna mater čine preostale slojeve moždanih ovojnica, pri čemu je jabučna materija najnutarnji sloj. Sama se sastoji od dva sloja; površinski sloj i dublju dura mater.
Meninge se pune cerebrospinalnom tekućinom između pia mater i arahnoida. Primarna funkcija cerebrospinalne tekućine i moždanih ovojnica je pokrivanje i zaštita središnjeg živčanog sustava. Budući da je najtvrđi, najudaljeniji sloj, dura mater, koja se često naziva samo dura, deblja je od druga dva sloja i pomaže u ograničavanju kretanja mozga unutar lubanje. Dijelovi ovog čvrstog sloja također dijele mozak na njegove dvije hemisfere.
Dura mater također ima nekoliko sinusa nalik venama koji pomažu u prijenosu krvi bogate kisikom natrag u srce nakon što je otputovala u mozak. Iako ove vene nemaju ventile, one omogućuju drenažu normalnog protoka krvi. Prekomjerno krvarenje koje uzrokuje abnormalnu količinu krvi koja se skuplja između dure i arahnoida poznato je kao subduralni hematom. Ovo stanje je obično posljedica ozljede glave uslijed traume. Slično, nakupina krvi između dure i unutarnje lubanje naziva se epidermalni hematom i obično je rezultat arterijskog krvarenja.
Dura mater se koristila za presađivanje, prvenstveno tijekom neurokirurgije, ali i u drugim zahvatima. Poznato je da se bolest poznata kao Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD), koja je rijetka, degenerativna bolest mozga, također može prenositi tijekom takvog presađivanja.
Meningitis je infekcija moždanih ovojnica, koja je najčešće uzrokovana virusom, ali može biti uzrokovana i bakterijama. Bakterijski meningitis je rjeđi, ali je daleko ozbiljniji od virusnog meningitisa, koji često prolazi sam od sebe bez liječenja. Groznica, ukočenost vrata i jaka glavobolja česti su simptomi meningitisa, a posljednja dva su uzrokovana učinkom koji infekcija ima na dura mater i druge membrane.