Što je džainizam?

Jainizam je asketska religija koja je nastala u Indiji oko 6. stoljeća pr. Pripadnici ove religije vjeruju u nenasilje prema svim živim bićima i nastoje živjeti bezopasne živote koji troše što je moguće manje svjetskih resursa. Konačni cilj džaina, kako se zovu sljedbenici džainizma, je oslobađanje duše od svake karme, čime se postiže oslobođenje. U svijetu postoji manje od pet milijuna sljedbenika džainizma, koji većinom žive u Indiji.

Jaini vjeruju da gotovo sve ima jivu, što se obično prevodi kao “duša”, koja je u nekoj fazi reinkarnacije, zarobljena u ciklusu rođenja i ponovnog rađanja. Jaini vjeruju da je moguće pobjeći iz ovog ciklusa i postići mokšu, odnosno oslobađanje, slijedeći tri središnje ideje, poznate kao tri dragulja. Ove tri ideje su ispravno vjerovanje, pravo znanje i ispravno ponašanje. Ispravno uvjerenje se odnosi na jasno viđenje i izbjegavanje predubeđenja; ispravno znanje znači razumijevanje stvarnog svemira prema jainističkim spisima; ispravno ponašanje odnosi se na oslobađanje od vezanosti, slijeđenje jainske etike i izbjegavanje nanošenja štete živim bićima.

Ljudi koji slijede ovu religiju ne pokušavaju povrijediti nijedno živo biće. Izbjegavaju gaziti ili udisati kukce, često čak pokrivaju nos i usta krpom kako ne bi slučajno udahnuli bilo što živo. Jaini su strogi vegetarijanci i neće jesti korijenasto povrće, jer kada se korijen povuče, cijela biljka umire. Ovo su samo neki od načina na koje džaini pokušavaju pokazati poštovanje prema svim oblicima života dok traže mokšu.

Jaini ne vjeruju u Boga, stvoritelja ili bilo koji oblik vrhovnog bića. Vjeruju da svemir nema početak ni kraj, i nema stvoritelja. Ljudi koji postižu mokšu, ili oslobađanje od ciklusa ponovnog rođenja, dok žive nazivaju se jinas, što znači “oni koji pobjeđuju”. Ljudi koji su postigli ovu razinu mogu se smatrati bogovima ili božanskim bićima koja su dostigla savršenstvo.

Karma je također čimbenik u džainizmu, s lošim postupcima ili mislima koji privlače karmu, na koju džaini gledaju kao na fizičku supstancu. Vjeruje se da neka karma utječe na ishod ponovnih rađanja. Da bi duša postigla oslobođenje, sva karma mora biti spaljena i svaka strast mora biti eliminirana tako da se više ne može vezati. Tek tada će se duša uzdići u stanje blaženstva.

Jainizam naglašava nedostatak ovisnosti o materijalnom posjedu, a mnogi Jaini vjeruju da bi trebali imati što manje materijalnih dobara. Jedan red džainskih redovnika, Digambare, ili “obučeni u nebo”, uopće ne nosi odjeću, jer su se odrekli svih posjeda. Svi džainski redovnici ili redovnice moraju položiti pet zavjeta: nenasilje, kazivanje istine, nekrađu, čednost i odricanje od materijalnog posjeda.
Jedna glavna figura u džainizmu je Indijac iz 6. stoljeća prije Krista po imenu Mahavira. Mahavira je bio Buddhin suvremenik i spominje se u nekim budističkim spisima. Jainizam dijeli neka, iako ne sva, uvjerenja s hinduizmom i budizmom.