E. coli je skraćena verzija Escherichia coli, bakterije koja se nalazi u donjim crijevima sisavaca i ptica. Iako su nužne crijevne bakterije koje pomažu u probavi hrane, može biti vrlo opasna ako se proguta. Ako osoba nehotice proguta bakteriju, nastala infekcija naziva se enteritis E. coli, što uzrokuje upalu tankog crijeva.
Ljudi se mogu zaraziti infekcijom E. coli pijući kontaminiranu vodu, jedući voće ili povrće koje je zalijevano kontaminiranom vodom, pijući nepasterizirano mlijeko ili jedući nedovoljno kuhano mljeveno meso. Infekcija se također može zaraziti dolaskom u kontakt s drugima koji su zaraženi ili radom u okruženjima gdje bi se moglo doći u kontakt s ljudskim ili životinjskim izmetom, kao što su farme, centri za dnevnu njegu, starački domovi ili bolnice. Najčešći način zaraze je jedenje hamburgera koji nisu do kraja kuhani. Simptomi su prvenstveno akutni proljev koji može biti krvav, ali i ne mora biti, jaki grčevi u želucu, nadutost i plinovi. Iako su ovo najčešći simptomi, mnogi ljudi zaraženi E. coli također mogu imati stalnu bol u trbuhu, gubitak apetita, groznicu i u rijetkim slučajevima povraćanje.
Pozitivna infekcija E. coli dijagnosticira se kulturom stolice. Kultura se mora uzeti unutar prva dva dana od pojave jakog ili krvavog proljeva. Iako je proljev neugodan i često bolan, većina medicinskih stručnjaka ne propisuje lijekove kako bi ga zaustavili. Proljev mora nastaviti oslobađati tijelo od bakterija. Obično, kada se nekome dijagnosticira infekcija, on ili ona bivaju hospitalizirani i promatrani zbog dehidracije. Liječenje uključuje pijenje puno vode i često uzimanje tekućine intravenozno.
Ako se potvrdi pozitivna dijagnoza za ovu bakteriju, zaražena će osoba biti izrazito zarazna. Osobe s E. coli ne bi smjele dodirivati niti biti u bliskom kontaktu s drugim osobama dok ne dobiju dvije negativne kulture stolice. To znači da zaražena djeca, djelatnici dnevne njege i radnici u staračkim domovima trebaju ostati kod kuće dok se potpuno ne izliječe.
Najbolji način da se nosite s E. coli je spriječiti infekciju prije nego što se ona pojavi. Dva su primarna načina prevencije infekcije. Prvi je temeljito pranje ruku prije i nakon kuhanja, kao i nakon korištenja toaleta, mijenjanja pelena ili rukovanja sirovim mesom. Drugi je da se mljevena govedina temeljito skuha, sve dok nema tragova ružičaste boje, čak ni u sredini. Drugi načini za izbjegavanje ove bakterije su čišćenje posuđa i pulta koje je dotaklo sirovo meso, odmrzavanje mesa u hladnjaku, a ne na radnoj površini, te ostatke hrane odmah ohladiti.