Ebanovina građa je vrsta ukrasnog i građevinskog drva dobivenog od raznih vrsta tropskog drveća iz roda Diospyros. Najčešće je to drvo vrlo tamno smeđe ili crne boje koje je vrlo cijenjeno zbog svog jedinstvenog izgleda, gustoće i kvalitete zrnastosti kada se izrađuje za namještaj, ormare ili kipove. Izvori za drvo od ebanovine su prvenstveno nacije Indije i Šri Lanke gdje se do 80% toga konzumira interno, no kontroverze su bjesnile godinama od 2011. u vezi s prodajom drveta od ebanovine na međunarodnom tržištu. To je zato što se drvo ebanovine poput srodnih visoko vrijednih šuma mahagonija i ceibe bere iz tropskih prašuma uništavanjem tog područja prašume u procesu.
Sjedinjene Države se često smatraju jednim od vodećih doprinositelja krčenju tropskih prašuma, velikim dijelom zato što imaju tako veliko gospodarstvo i uvoze veliku količinu drva kako bi ga zadovoljili. SAD ima 5% svjetske populacije od 2011., ali koristi ukupno 17% cjelokupnog drva proizvedenog širom svijeta. Međutim, u američkom zakonu postoje ograničenja za uvoz drvne građe od ebanovine koja su pokrenuta Zakonom o Laceyju koji je usvojio američki Kongres 1900. godine i izmijenjen 2008. godine. Zakon u osnovi navodi da se sirovo drvo od ebanovine ne može uvoziti u SAD iz nacije kao što je Indija, ali gotova roba izrađena od drveta ebanovine u Indiji može se uvoziti i prodavati unutar granica SAD-a. Slična ograničenja u SAD-u postoje za uvoz ebanovine, ružinog drveta ili drugog visoko cijenjenog drveta iz zemalja poput Madagaskara.
Međunarodnim ograničenjima koja pokušavaju regulirati globalnu trgovinu drvom od ebanovine upravlja se Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore iz 1973. ili CITES. Od 2005. godine 124 zemlje potpisale su CITES konvenciju, koja se usredotočuje na reguliranje ili zabranu trgovine i prodaje vrsta koje bi mogle dovesti do njihovog izumiranja. Zakonodavstvo CITES-a također se posebno odnosi na lokalne zakone o tome kako će se prirodni resursi koristiti, s kojima se druge zemlje uvoznice moraju pridržavati.
Učinak CITES-a na samu trgovinu drvom od ebanovine je kontroverzan. To je zato što ograničavanje prodaje takvih vrsta drva podiže njihovu cijenu na međunarodnom tržištu te potiče krijumčarenje i ilegalnu sječu drva. Ograničavanje inozemne prodaje drvne građe od ebanovine kao sirovog prirodnog resursa koji nacije mogu koristiti kao gotovinski usjev također se smatra diskriminacijom prema zemljama u razvoju. Relativno siromašne nacije koje imaju velike površine tropskih šuma s rezervama drva od ebanovine mogu se smatrati predmetom opresivnog stranog nadzora i upada, kao i komplicirane međunarodne birokracije kojoj se teško pridržavati kako bi razvili svoja gospodarstva.