Kada osoba baci kamenčić u ribnjak, vidjet će prskanje i možda čuti odjek udarca kamenčića. Mogao bi primijetiti koncentrične krugove koji mreškaju s mjesta gdje je kamenčić udario u vodu. Bačeni kamenčić mogao bi imati i druge učinke: mogao bi uplašiti obližnju patku koja iskoči iz vode, udariti u drugu stijenu i odskočiti ili preplašiti hrpu riba dok tone u ribnjak. Osoba koja baci kamen povezan je sa kamenčićem, vodom, a svojim djelovanjem i patkom i ribom. On je izazvao promjenu kroz jedan i jednostavan čin. U obrazovanju je ovaj koncept poznat kao efekt mreškanja.
Teoretičar upravljanja razrednim radom po imenu Jacob Kounin skovao je pojam “učinak mreškanja” 1970. kako bi opisao pozitivan učinak koji učitelji mogu imati na učenike. Prema Kouninu, učinak se javlja kada učitelj zamoli učenika da prestane s ometajućim ili destruktivnim ponašanjem. Primijetio je da, kada je učitelj zamolio učenika da prestane s ponašanjem pred ostatkom razreda, to je utjecalo na sve ostale učenike u razredu. Ovaj angažman natjerao je i druge učenike koji možda ne obraćaju posebnu pažnju da prestanu ometati ponašanje, promičući bolju kontrolu razreda.
Kounin je sugerirao da je propust da se učenik ukori zbog lošeg ponašanja u razredu uzrokovao negativan učinak mreškanja. Ako bi se jedan učenik mogao loše ponašati, a da mu se javno ne kaže da prestane, to je drugim učenicima dalo dozvolu za loše ponašanje. Kroz svoje studije i svoju knjigu iz 1970. Discipline and Group Management in Classrooms, Kounin se zalaže za razumijevanje ovoga kako bi se postigla discipliniranija učionica.
Baš kao što bi kamenčić bačen u ribnjak mogao imati negativne neželjene posljedice, poput zastrašivanja patke i ribe, tako može i učinak mreškanja, kada ga učitelji neopravdano primjenjuju. Na učenike koji imaju probleme u ponašanju zbog trajnih poteškoća u učenju ili zdravstvenih stanja može negativno utjecati često javno raspravljanje o njihovim greškama. Učenik koji je podložan čestim ukorima može biti društveno osporavan i od strane drugih učenika obilježen kao drugačiji ili ga drugi jednostavno ne vole. Studije od Kouninovog rada ukazuju na to da učitelji moraju biti svjesni mogućih negativnih valova koje izaziva javna opomena.
Pojam se također koristi u sociologiji, ekonomiji i na mnogim drugim poljima kako bi se raspravljalo o tome kako ponašanje ili pojava jedne stvari može utjecati na mnoge stvari. Na primjer, članak u Duke Magazinu od siječnja do veljače 2007. govori o učinku rata u Iraku na američki narod. Članak, “Učinak ratnog talasanja”, sugerirao je da je rat postao personaliziraniji kada su ljudi zapravo poznavali vojnike koji su ili ubijeni ili ozlijeđeni. To bi zauzvrat moglo oblikovati javno mnijenje o prednostima daljnjeg angažmana u Iraku.
Ekonomisti bi taj izraz mogli koristiti za opisivanje učinka niskih plaća na stambeno tržište ili depresivnog tržišta nekretnina na kamatne stope. Sve u svemu, efekt mreškanja tvrdi da djela uvijek imaju posljedice, bilo dobre ili loše. Nijedna akcija nije bez reakcije, a talasi, u nekim slučajevima, mogu biti dalekosežni.