Ekologija biljaka je grana znanstvenog područja ekologije koja se posebno fokusira na biljne populacije. Postoji niz primjena za ekologiju biljaka, u rasponu od pomaganja ljudima da razviju niskovodne vrtove do proučavanja ugroženih ekosustava kako bi naučili kako se oni mogu zaštititi. Istraživači iz ovog područja obično dolaze iz interdisciplinarnog podrijetla koje može uključivati obuku u raznim znanstvenim istraživanjima, uključujući anatomiju biljaka, opću ekologiju, biologiju i tako dalje.
Područje ekologije biljaka uključuje proučavanje biljaka i njihovog okoliša. Umjesto da samo promatraju biljke u vakuumu, istraživači razmatraju kako one međusobno djeluju i sa svojim okruženjem kako bi stvorili međusobno povezani sustav. Ekologija biljaka može uključivati proučavanje cijelih ekosustava, kao što su prašume ili visoravni, ili proučavanje specifičnih područja interesa, poput biljnih populacija koje uspijevaju preživjeti pored zagađenog potoka. Biljni ekolozi također promatraju životinje, uvjete tla i druge utjecaje na okoliš biljke.
Ekologija je složeno i ogromno polje proučavanja koje može obuhvatiti sve, od razumijevanja kako prirodno okruženje funkcionira do načina na koji ljudi komuniciraju s prirodnim svijetom i kako različita ponašanja mogu iz temelja promijeniti prirodni okoliš. U ekologiji biljaka ljudi se mogu usredotočiti na teme kao što su klimatske promjene i njihov učinak na biljke, evolucija biljaka, kako se biljke šire u prirodi, simbiotski odnosi između biljnih vrsta, biljne bolesti i tako dalje.
Velik dio terenskog rada uključen je u ekologiju biljaka, budući da istraživači vole vidjeti svoje subjekte u prirodi kako bi mogli učiti u kontekstu. Jedan uzorak biljke može pružiti zanimljive informacije i podatke, ali zapravo uvid u to uzgoj biljaka može pružiti istraživaču mnogo više podataka. Na primjer, gledajući samo biljku, istraživač možda neće razumjeti zašto su njezini listovi oblikovani onako kako jesu, ali kada istraživač vidi biljku u prirodi, mogao bi shvatiti da je lišće biljci dalo neku vrstu koristi ili okolni okoliš, u rasponu od signaliziranja prisutnosti biljke oprašivačima do pružanja skloništa za sadnice kako bi mogle odrasti.
Biljke čine vitalni dio prirodnog okoliša, a biljni ekolozi su toga itekako svjesni. U zdravom ekosustavu, biljke pružaju hranu i sklonište za životinje, osiguravaju tlo kako bi spriječile eroziju, bacaju hlad za stvaranje mikroklime, čuvaju vodu kako bi je zadržale u ekosustavu umjesto da dopuste da se izgubi, te sudjeluju u razgradnji i recikliranju organski materijal za održavanje ekosustava u razvoju. Biljke su također od ključnog značaja jer proizvode kisik, a biljke su uvelike upletene u stvaranje Zemljine atmosfere koja je trenutno bogata kisikom.