Ekonomija rada je oblik ekonomske filozofije koja ispituje čimbenike uključene u rad. Područje ekonomije rada prilično je široko; analiza tržišta rada može uključivati ne samo ekonomska nego i sociološka, psihološka i statistička pitanja. Neka od pitanja koja se istražuju kroz ekonomiju rada uključuju utjecaje obrazovanja i društvene dinamike na rad, odnose između radne snage i poslodavaca te plaće.
Vjerojatno najvažnije područje u ekonomiji rada je odnos radnika i poslodavaca. Radnici i poslodavci imaju zamršeno vezan ugovor ponude i potražnje: radnici opskrbljuju kvalificiranu radnu snagu koju poslodavci traže, dok poslodavci isporučuju plaće i beneficije koje radnici traže. Način na koji ovaj odnos funkcionira uključuje mnogo različitih čimbenika uključujući zemljopisna i društvena razmatranja, funkciju drugih povezanih tržišta i evoluciju ekonomske filozofije.
Ekonomija rada se često opisuje kao mikrokozmička ili makrokozmička. Mikrokozmička ekonomija ispituje i analizira pojedinačna pitanja, kao što je odnos radnika i poslodavca u jednoj tvrtki. Makroekonomska pitanja uključuju analizu tržišta rada kroz njegov odnos prema gospodarstvu, uspoređujući ga sa sličnim, ali različitim segmentima gospodarstva kao što je deviza.
Makrokozmička ekonomija rada može se koristiti za određivanje i analizu pitanja kao što je nezaposlenost. Ako stambeno tržište doživi krah, to može uzrokovati porast nezaposlenosti radne snage jer se broj novih radnih mjesta u građevinarstvu smanjuje. Ekonomija rada ne proučava nezaposlenost samo u smislu koliko je ljudi bez posla, već također ispituje dublja pitanja poput vrste nezaposlenosti koja se javlja i koji čimbenici mogu doprinijeti ili uzrokovati razinu nezaposlenosti. Problemi nezaposlenosti u ekonomiji mogu biti od vitalnog značaja za određivanje poslovne strategije i vladine politike u pogledu zapošljavanja.
Još jedno važno pitanje u ovom području ekonomije je determiniranost plaća. Otkrivanje je li radnik plaćen pošteno i održivo za svoj rad kompliciran je proces koji uključuje mnoga pitanja. Raspon tržišnih plaća za posao, troškovi života determinirani zemljopisom, cijena obrazovanja ili osposobljavanja za posao i dodatne naknade kao što su zdravstvene beneficije moraju se uzeti u obzir prije donošenja zaključka o pravednoj plaći.
Tržište rada je područje gospodarstva u kojem se proizvodi roba, tehnološke inovacije, a velik dio ljudi ostvaruje dnevnicu. Zbog toga je proučavanje ekonomije s gledišta rada važan dio ukupne analize tržišta. Nije iznenađujuće, s obzirom na važnost rezultata, postoji mnogo različitih teorija o tome kako treba ispitati tržište rada. Uz gotovo onoliko gledišta koliko ima ekonomista, utvrđivanje bilo kakvih konkretnih podataka o tržištu rada može biti iscrpljujući i gotovo nemoguć zadatak.