Ekonomsko čudo je izraz koji se koristi za bilo koju vrstu ponovnog oživljavanja nacionalnog gospodarstva iz razdoblja ekstremne nevolje. Ova vrsta ponovnog oživljavanja smatra se čudesnom zbog dubine u koju je dotično gospodarstvo potonulo i naizgled sve slabijih izgleda za oporavak. Uobičajeni primjeri gospodarskog čuda su Njemačka i Japan, koji su, nakon što su bili razoreni u Drugom svjetskom ratu, u relativno kratkom vremenu ponovno uspjeli postati ekonomske velesile. U većini slučajeva, ovaj fenomen je uzrokovan nekom vrstom promjene filozofije ili inovativne strategije koju donose vlada ili gospodarski čelnici.
Bilo je određenih trenutaka u povijesti u kojima su se zemlje s naizgled beznadnim ekonomskim izgledima ne samo izvukle iz dubina, već su također pronašle način da ponovno napreduju. U mnogim od ovih prilika, oporavak je nastupio u vremenskim razmacima mnogo brže nego što su ekonomski stručnjaci mogli predvidjeti. Budući da se čini da su ovi nevjerojatni preokreti bili gotovo božanski nadahnuti, fenomen je postao poznat kao ekonomsko čudo.
Određene karakteristike općenito postoje da bi se situacija smatrala ekonomskim čudom. Ekonomija opisane zemlje obično je ona koja je pala s nekadašnje vrhunske točke do možda najniže točke njezine povijesti. Na najnižoj točki često su vladali makroekonomski označitelji poput visoke nezaposlenosti, stagniranja rasta i rastuće inflacije. Od tog trenutka gospodarstvo je počelo okretati svoju putanju sve dok nije doseglo svoje prijašnje visine, a možda ih čak i premašilo.
Da bi se dogodilo ekonomsko čudo, državni čelnici obično moraju poduzeti neku vrstu akcije. U nekim prošlim slučajevima ovih čuda bilo je potrebno popuštanje ograničenja kako bi se gospodarstvo pokrenulo i potaknuo rast. Druga gospodarska čuda nastala su udruženim naporima svih vrsta subjekata, od nacionalnih banaka do malih poduzeća i potrošača. Koje god inicijative bile korištene, općenito su ih poduzeli pojedinci s predviđanjem kako bi razumjeli kako će te mjere oživjeti gospodarstvo.
Tijekom povijesti, možda najbolji primjeri gospodarskog čuda dolazili su iz par zemalja koje su bile razorene gubitničkim krajem Drugog svjetskog rata. Neposredno nakon rata, činilo se da i Njemačka i Japan imaju male šanse da se ikada vrate u redove ekonomskih velesila. Ipak, do druge polovice dvadesetog stoljeća, njihova gospodarstva u procvatu bila su predmet zavisti većine nacija diljem svijeta.