Ekspanzivni jaz je ekonomski pojam koji se odnosi na razliku između stvarnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) i potencijalnog BDP-a u određenom gospodarstvu. Ekspanzivni jaz je onaj koji je određen outputom jer razlika između stvarnog i potencijalnog BDP-a leži u činjenici da je stvarni BDP prilagođen kako bi se kompenzirali inflatorni čimbenici, dok je potencijalni BDP prikaz realnog BDP-a u vremenima kada postoji puna zaposlenost u navedenom gospodarstvu. Kao takvo, gdje je situacija u zemlji takva da je potencijalna proizvodnja BDP-a manja od stvarne proizvodnje BDP-a, reklo bi se da gospodarstvo ima ekspanzivni jaz.
Izvor tog jaza je nešto što vrijedi uzeti u obzir pri analizi pojave ekspanzivnog jaza u gospodarstvu jedne zemlje. Obično jaz može biti posljedica primjene monetarne politike od strane središnje ili glavne banke u toj regiji. Takve monetarne politike često uključuju smanjenje kamatnih stopa kao sredstvo za poticanje veće potrošnje kod potrošača u slučajevima kada je cilj poticanje slabe ekonomije ili ekonomije. Ovo smanjenje interesa često znači da će potrošači moći lakše pristupiti sredstvima i kreditnim mogućnostima kojima će olakšati svoju kupnju i druge troškove. Povećanje potrošnje neminovno će dovesti do porasta razine potražnje za raznim dobrima i uslugama u gospodarstvu, što će opteretiti sposobnost proizvođača, proizvođača i dobavljača da zadovolje potražnju.
Ekspanzivni jaz javlja se kao svojevrsni odgovor na višak potražnje u odnosu na dostupnost ponude, nešto što se također može nazvati inflacijom potražnje. U određivanju ekspanzivnog jaza, projekcije se obično izrađuju u budućnost kao sredstvo za određivanje situacije u kojoj rashodi neće biti jednaki potrošnji. Ilustracija koncepta ekspanzivnog jaza može se vidjeti u situaciji u kojoj poduzeće mora više plaćati poslodavcima zbog povećanja potražnje koja tjera tvrtku da zapošljava više radnika, povećava sate postojećih radnika i posljedično povećava izdaci poduzeća na plaće i druge plaće. Takav čimbenik navest će tvrtku da traži druge načine nadoknade tih izdataka, obično u obliku povećanja cijena što posljedično dovodi do inflacije.