Kada birači koriste elektroničke sustave za davanje glasova, to je poznato kao elektroničko glasovanje ili e-glasovanje. Brojni sustavi elektroničkog glasanja koriste se diljem svijeta, od optičkih skenera koji čitaju ručno označene glasačke listiće do potpuno elektroničkih sustava glasanja na dodir. Pobornici sustava elektroničkog glasovanja vjeruju da su ti sustavi točniji i učinkovitiji od tradicionalnih papirnatih listića, dok su kritičari zabrinuti za sigurnost e-glasovanja. Neki kritičari zapravo načelno podržavaju elektroničko glasovanje, ali žele vidjeti razvoj boljih sustava koji štite prava birača.
Za građane je glasovanje relativno jednostavan proces. Građanin označava glasački listić kako bi naznačio svoje preferencije, a zatim listić predaje glasačkom dužnosniku. Glasački dužnosnici moraju pažljivo kontrolirati svoje glasačke listiće kako bi osigurali da nisu pokvareni ili oštećeni, a zatim moraju brzo i točno zbrojiti prikupljene glasove. Sustavi elektroničkog glasovanja osmišljeni su kako bi olakšali izbornim dužnosnicima prikupljanjem i obradom glasova kako bi se rezultati izbora mogli dobiti trenutno.
Mnoge zajednice u Sjedinjenim Državama prelaze na elektroničko glasovanje kako bi bile u skladu sa zakonskim mandatima. Elektroničko glasovanje trebalo bi biti lakše za birače s invaliditetom, a potpuno elektronički sustavi poput zaslona osjetljivih na dodir mogu se programirati za prikaz informacija na različitim jezicima ili za isporuku izbora glasovanja u audiozapisu za birači s oštećenjem vida. Mnogi od ovih mandata također su osmišljeni kako bi se pojednostavio proces glasovanja u nadi da će spriječiti lišavanje prava.
Korištenje elektroničkih glasačkih strojeva biračima je obično jednostavno. U slučaju optičkog sustava za skeniranje, biraču se daje papirnati glasački listić koji treba ispuniti, zajedno s posebnom olovkom za označavanje. Nakon što ispuni glasački listić, birač ga ubacuje u optički uređaj za skeniranje koji očitava i zbraja ocjene. Sustav glasovanja na dodirnom zaslonu predstavlja izbore glasovanja na zaslonu koji birač može dodirnuti kako bi registrirao svoje preferencije.
Postoje neki ozbiljni nedostaci u elektroničkom glasovanju. Mnogi od ovih strojeva, na primjer, nemaju papirni trag. To biračima otežava provjeru jesu li njihovi glasovi ispravno registrirani, čineći biračka mjesta osjetljivima na prijevare. Elektroničko glasovanje također ima promjenjivu stopu pogrešaka, a može biti teško dobiti informacije o glasačkim strojevima od njihovih proizvođača, budući da te tvrtke žele zadržati vlasničke tajne kako bi zaštitile svoj udio na tržištu. Kritičari ovih sustava nadaju se da se ti nedostaci mogu riješiti kako bi se elektroničko glasovanje učinilo sigurnim, sigurnim i pouzdanim.