Test kvocijenta emocionalne inteligencije (IQ) jedan je od nekoliko standardiziranih testova dizajniranih za mjerenje samosvijesti i emocionalne perceptivnosti osobe. Iako postoji nekoliko vrsta emocionalnih IQ testova, većina njih djeluje na sposobnosti, osobine ili mješoviti model emocionalne inteligencije. Stil emocionalnog IQ testa razlikuje se ovisno o modelu, ali većina uključuje neki oblik rješavanja problema, hipotetske scenarije ili podatke o samoprijavljenim podacima. Svi pokušavaju statistički kvantificirati odgovore i dati percentile i prosječne rezultate.
Emocionalni IQ test usmjeren na sposobnosti u velikoj je mjeri usredotočen na rješavanje problema dizajniran za mjerenje sposobnosti ispitanika da otkriju, shvate i kontroliraju emocije u sebi i drugima. Test prikuplja podatke od svih sudionika, a zatim nudi pojedinačne rezultate na temelju toga koliko su u skladu s općom populacijom testiranja. Visoki rezultati ukazuju na visoku svijest o općim društvenim normama. Jedan od najčešće korištenih testova sposobnosti je Mayer-Salovey-Caruso test emocionalne inteligencije (MSCEIT), koji sadrži ukupno 122 pitanja.
Modeli emocionalnog IQ testa usmjereni na osobine mjere više podataka o samoprocjeni. Jedan od ovih testova kojima se najviše vjeruje je Upitnik emocionalne inteligencije osobina (TEIQue). Test mjeri emocionalnu reaktivnost, samokontrolu, društvenu prijaznost i ukupnu emocionalnu stabilnost i dobrobit. Osim rezultata testa koji koreliraju s osobinama ličnosti opisanim modelom pet faktora (FFM), on također pokazuje korelaciju između rezultata članova obitelji, što ukazuje da su osobine djelomično naslijeđene.
Mješoviti modeli mjere širi raspon emocionalne inteligencije, uključujući svijest o sebi i drugima, sposobnost uspješnog upravljanja složenim odnosima i samokontrolu. Ovi se testovi također u velikoj mjeri oslanjaju na podatke iz upitnika koje su sami prijavili. Dva glavna mješovita modela su model Bar-On i model emocionalnih kompetencija.
Pojavilo se nekoliko kontroverzi u vezi s vrijednošću emocionalnog IQ testa, uključujući tvrdnju da se emocionalna inteligencija ne može formalno klasificirati kao vrsta inteligencije. Za razliku od drugih IQ testova, emocionalna inteligencija se često boduje prema podacima koje sami prijavljujete, zbog čega kritičari sumnjaju u valjanost ovih testova. Drugi tvrde da testovi sposobnosti mjere poznavanje kulturnih ili emocionalnih normi ili sposobnost društvenog usklađivanja, a ne sposobnost sama po sebi. Nekoliko studija je također otkrilo da mnogi emocionalni IQ testovi ne daju pouzdane podatke koji predviđaju društveni učinak u različitim aspektima života, uključujući vodstvo na radnom mjestu.