Engram je izraz koji se često koristi u scijentologiji, iako koncept prethodi osnivanju scijentologije i zapravo se temelji na medicini. Termin je u početku izumio Richard Semon, njemački zoolog i biolog. Semon je koristio pojam da opiše pohranjeni dojam ili dojam poticaja. Pod određenim okolnostima dojam bi se mogao ponovno probuditi. Ovo je u velikoj mjeri u skladu s frojdovskim idejama o sjećanjima pohranjenim duboko u umu, koja bi se mogla polako dovesti u svijest kako bi ih spriječili da pokreću trenutne aktivnosti i misaone obrasce.
L. Ron Hubbard koristio je taj izraz u scijentologiji, iako je u početku engram nazvao Norn, da se odnosi na mentalnu sliku stvorenu prošlog trenutka koji je uključivao tešku emocionalnu bol. Hubbardu bol nije bila lako dostupna svjesnom umu, ali baš kao što Freud navodi, trebalo se suočiti s njom kako bi se pomoglo osobi na putu samospoznaje i potpune svijesti. Iako je Hubbard psihologiju odbacio kao pseudoznanost, korištenje engrama pokazuje da se uvelike oslanja na taj koncept. Ono što se razlikuje je njegov način pristupa mentalnoj slici.
Trenutna definicija engrama od strane scijentologa je da je to cjelovita slika koja podsjeća na sve detalje traumatskog događaja. Osoba bi, kada bi mogla pristupiti svim detaljima, mogla zapamtiti sve što se događalo u to vrijeme: kako su stvari mirisale, što je rečeno, izraze lica drugih ljudi. Ova memorija tragova bi podsvjesno utjecala na reaktivni um, stvarajući osjećaje bolesti, emocionalne ili fizičke boli ili iznenadne negativno usmjerene osjećaje. Događaji u sadašnjosti mogu stimulirati engrame uzrokujući da ljudi iznenada imaju negativne i neželjene simptome za koje se čini da nemaju objašnjenja. Primjer bi mogao biti sljedeći:
Majka je vrištala na dijete koje je reklo neke od ruža u maminom vrtu. Kao odrasla osoba, ovu ženu zaboli glava svaki put kad osjeti miris ruža, što je navodi na zaključak da je sigurno alergična na miris. Scijentologija bi to objasnila kao rezultat podsvjesnog rada engrama. Ako bi se engram suočio i iznio ga na vidjelo, teoretski, ovoj ženi više ne bi zadavao glavobolju miris ruža.
Današnji psiholozi se vjerojatno ne bi složili s Hubbardovom definicijom engrama, posebno u njegovoj tvrdnji da ova mentalna slika u cijelosti i u potpunosti sadrži događaj traume. Većina se slaže da čak i ako su sjećanja otkrivena tehnikama poput hipnoze, uvijek su obojena percepcijom pojedinca. Nadalje, moguće je povratiti lažna sjećanja, događaje koji se nikada nisu dogodili, što sugerira da Hubbardova definicija ne objašnjava u potpunosti složenost uma. Međutim, ima temelj u psihologiji, što je ironično s obzirom na Hubbardov napad na tu disciplinu.