Enset je vrsta biljke koja raste u Africi i Aziji, a posebno je važna u etiopskom gorju gdje se tisućama godina uzgaja za ishranu. Biljka se često naziva lažnom bananom, jer vanjski izgled stabla podsjeća na stablo banane, iako su to dvije zapravo vrlo različite. Plod stabla enseta nije jestiv, pa se biljka uglavnom uzgaja zbog mesa unutar debla i korijena, koji je velika kukolj. Jestivi dio stabla enseta je pulpa unutar kukolja i stabljika stabla, koji izgledaju i imaju okus slično mesu krumpira i mogu se koristiti za pravljenje variva, pudinga ili fermentirane hrane nalik kruhu. Iako je drvo dugo bila osnovna hrana u Etiopiji, nekoliko čimbenika – uključujući bolesti, prekomjernu žetvu, sušu i nedostatak plodoreda – uzrokovalo je dramatičan pad dostupnosti korijena.
Postoje dva jestiva dijela stabla enseta. Prvi je kukuljica ili korijen stabla, koji u sebi ima veliku količinu bijelog mesa nalik krumpiru. Ova tvar se može jesti sirova, kuhana u gulašu ili zgnječena u hranjivu kašu. Samo stablo ponekad može narasti i preko 32 stope (10 metara) u visinu, tako da veličina kukolja može biti nevjerojatno velika i pružiti dobru količinu hrane sa samo jednog stabla. Meso kukuljice ima tendenciju okusa poput krumpira, uglavnom zbog škroba koje sadrži.
Drugi jestivi dio stabla je unutrašnjost stabljike i stabljike. Meso stabljike obično je bijelo, kao i kukuljica, ali također sadrži malo više vode i često se posebno priprema kada se bere. Meso se izreže sa stabla, umijesi u masu nalik na tijesto i umota u velike zelene listove. Zamotano enset tijesto se zatim zakopava u zemlju, gdje će pulpa s vremenom fermentirati kako bi se stvorila hrana nalik kruhu koja se može kuhati, sušiti u prah, napraviti kašu ili pržiti u kolače. Fermentirana pulpa ima kiselkast okus nalik kruhu.
Iako se stablo enseta uzgajalo kao izvor hrane tisućama godina, došlo je do nekoliko problema koji su uništili veliki dio stabala. Bolest se brzo proširila i ubila mnoge biljke, nakon čega je uslijedila suša koja je dodatno smanjila žetvu. To je na kraju dovelo do toga da je nekoliko zajednica počelo žetvu stabala prije zrelosti tako da nisu proizvele sjeme, što je dovelo do nemogućnosti uzgoja više stabala, jer može proći gotovo pet godina da jedno stablo sazrije. Drvo je i dalje važna osnovna hrana u Etiopiji, ali 2012. nije u tolikoj količini kao što je nekada bilo.