Kada se epitelne stanice repliciraju izvan kontrole, zdravstveni djelatnici neuobičajeni rast nazivaju adenomom ili epitelnom neoplazmom. Epitelne stanice nalaze se na koži, u žlijezdama, organima i vaskularnim tkivima te u sluznici tjelesnih šupljina. Abnormalne izrasline mogu se formirati bilo gdje u tijelu i mogu biti benigne ili maligne. Liječenje benignih novotvorina ovisi o simptomima, ali liječnici radije liječe maligne novotvorine agresivnije, kako bi po mogućnosti inhibirali metastaze.
Genetski kodovi u nekim stanicama ne sadrže ista pravila diobe koja postoje u normalnim stanicama. Umjesto da se razmnožava u svrhu popravka ili zamjene, epitelna stanica može se nastaviti dijeliti i rasti iznad normalnog, postajući epitelna neoplazma. Neuobičajen rast može nastati kao rezultat nasljedne osobine ili zbog izloženosti čimbenicima okoliša koji uključuju kemikalije ili zračenje. Virusi također mogu doprinijeti genetskim staničnim abnormalnostima. Ove neoplazme mogu biti čvrste ili tvrde na dodir, a razlikuju se po boji i veličini.
Primjeri benignih epitelnih neoplazmi uključuju jednostavne madeže na koži i složenije tumore mioma maternice. Benigne neoplazme rastu sporo dok guraju normalno tkivo s puta. Ove izrasline obično imaju dobro definirane granice i obično su ograničene unutar kapsule. Nakon mikroskopskog pregleda, stanice unutar mase mogu nalikovati stanicama okolnog tkiva. Ovisno o veličini neoplazme, može uključivati vlastiti sustav krvnih žila.
Maligne novotvorine, za razliku od onih koje su benigne, obično imaju loše definirane granice, budući da neoplazma često napada okolno tkivo, miješajući normalne stanice s izrazito različitim. Ovi tumori rastu mnogo brže od benignih abnormalnosti, koje ponekad postoje godinama bez dijagnoze. Često maligne mase imaju kombinaciju aktivno rastućih i nekrotičnih stanica, te mogu ispoljiti krvarenje, upalu i infekciju. Maligne stanice napadaju normalna tkiva žlijezda, krvne i limfne žile te mišiće. Više izraslina mogu se pojaviti na istom području, ali stanice također mogu metastazirati, odvajajući se od izvornog tumora i putujući kroz krvotok i limfni sustav, pričvršćujući se i rastu u drugim područjima.
Iako benigna epitelna neoplazma obično nije opasna, može uzrokovati nelagodu ili ometati funkciju organa jer masa komprimira okolno tkivo. Dijagnoza i razlikovanje vrsta neoplazmi može zahtijevati slikovne studije, biopsiju iglom ili kirurško uklanjanje dijela abnormalnog rasta. Kirurzi mogu ukloniti benignu epitelnu neoplazmu koja je postala smetnja, ali maligne mase obično zahtijevaju više od vrste terapije, ovisno o mjestu i opsegu metastaza.