Erbij je metalni kemijski element grupiran u takozvane rijetke zemne metale u periodnom sustavu elemenata. Većina kemičara radije se odnosi na ove metale kao lantanide, budući da je “rijetka zemlja” pomalo pogrešan izraz. Kao i drugi lantanidi, erbij ima nekoliko primjena, posebice u području nuklearne znanosti, a koristi se i u proizvodnji nekih proizvoda široke potrošnje. Primarni svjetski izvor ovog elementa je Kina, gdje ga ima relativno u izobilju, u izrazitoj suprotnosti s “rijetkim” u “rijetkim zemljama”.
Ovaj element se obično ne nalazi izoliran u prirodi, jer je donekle reaktivan. Većina erbija se ekstrahira iz monzanita ili gadolinita, dva minerala koji sadrže nekoliko metala u skupini lantanida. Kada je erbij izoliran, on je mekan, srebrnastog sjaja koji može potamniti na vlažnom zraku. Element je identificiran simbolom Er u periodnom sustavu elemenata, a ima atomski broj 68.
Carl Mosander se obično pripisuje zaslugama za otkriće ovog elementa, iako ga zapravo nikada nije uspio izolirati. Dok je švedski kemičar provodio istraživanje gadolinita iz rudnika Ytterby u Švedskoj, pronašao je tri različite frakcije u stijeni, od kojih se pokazalo da je jedna nečist oblik erbija. Do 1905. kemičari su uspjeli izolirati erbij, koji je dobio ime po rudniku Ytterby. Međutim, kemičarima je trebalo još 30 godina da bi mogli pouzdano izolirati ovaj element.
Erbij se često koristi kao dopant u laserima, a može se koristiti i u raznim metalnim legurama kako bi bili obradiviji. Element se također koristi za bojanje stakla i glazure za porculan, a koristan je i u nekim nuklearnim primjenama. Erbij također proizvodi prepoznatljiv oksid ružičaste boje poznat kao erbia koji se koristi za bojanje stakla, leća i kubičnog cirkonija. Ružičasta boja može biti prilično bogata, posebno pod pravom rasvjetom.
Kao što je slučaj s drugim lantanidima, pretpostavlja se da je erbij barem blago otrovan i većina ljudi poštuje osnovne sigurnosne mjere pri rukovanju s njim. Prašina iz erbija može predstavljati opasnost od eksploziva, jer će reagirati sa zrakom, a element nema poznatu biološku ulogu u ljudskom tijelu, što gutanje čini vjerojatno nerazumnim potezom.