Ako je proizvod ergonomski, posebno je dizajniran da bude udoban i jednostavan za korištenje, fizički i psihički. Ergonomski proizvodi se često oglašavaju kao oni koji smanjuju umor i naprezanje koji se ponavljaju te povećavaju produktivnost.
Posljednjih godina ergonomija se sve više povezuje s računalnim proizvodima, kao što su ergonomski miševi i tipkovnice. Dok se za standardnu tipkovnicu kaže da stavlja zapešća u neprirodan položaj, ergonomska tipkovnica je podijeljena tako da je svaka polovica postavljena pod kutom prema drugoj, tvoreći blagi V-oblik. Prirodnije držanje može se održati dok se ruke oslanjaju na ergonomsku tipkovnicu, čime se olakšava udoban doživljaj čak i tijekom duljeg razdoblja korištenja.
Međutim, jednostavna tvrdnja da je dizajn ergonomski ne čini ga nužno udobnijim. Ne postoje mjerodavne smjernice za stvaranje ergonomskog proizvoda, a istraživanja koja se koriste za dizajn mogu, u nekim slučajevima, biti pogrešna. To može dovesti do proizvoda koji je, prema popularnim standardima, čak i manje udoban od svog tradicionalnog kolege.
Na primjer, kasnih 80-ih ergonomska stolica bez naslona navodno je bila manje zamorna. Stolica je dizajnirana kao obrnuti S-obrazac koji je omogućio “klečanje-sjedenje”. Iako je možda tehnički bio bolji za držanje na papiru, nakon kratkog vremena sjedenja bez potpore za leđa, mnogi su ga smatrali zamornijim od tradicionalne stolice. Većina ovih stolica sada je napravljena s lumbalnom potporom.
Prema američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), ergonomska stolica trebala bi imati niz podesivih značajki, uključujući visinu sjedala, nagib, podesive naslone za ruke i druge specifične karakteristike (npr. sjedalo u obliku “vodopada” koje se spušta prema kat). NIH također naglašava stvaranje ergonomskog radnog prostora i postavlja smjernice za optimalnu visinu monitora, osvjetljenje, položaj tipkovnice i miša i tako dalje. Uz stvaranje fizičkog okruženja koje pogoduje prirodnim pokretima tijela, NIH navodi neke jednostavne vježbe koje možete izvoditi tijekom dana, dok sjedite za stolom, kako biste ublažili umor.
Osim radnog prostora, još jedno područje u kojem je ergonomski dizajn istaknuto je dizajn interijera automobila. Autosjedalice s podesivom visinom, nagibom sjedala i lumbalnom potporom; nadzorne ploče i konzole postavljene s kontrolama smještenim na intuitivnim mjestima – čak su i sami kontrolni gumbi dizajnirani da budu jednostavni za korištenje.
Iako bilo koji proizvod može imati određenu ergonomsku vrijednost – bankomati, električni alati i trkaći bicikli da spomenemo samo neke – kao opće pravilo, što se proizvod kontinuirano koristi, to će više vremena biti uloženo u istraživanje ergonomije u njegovom dizajnu. Stoga je naglasak na proizvodima radnog prostora i automobilima.
Cilj ergonomskih proizvoda ili okruženja je povezivanje s ljudima na najprirodniji mogući način. U kupnji proizvoda i stvaranju okruženja s ergonomskim dizajnom kod kuće i na poslu treba biti u mogućnosti uživati u svom poslu ili igri s dodatnom lakoćom i smanjenim stresom.