Što je Europij?

Europij je metalni kemijski element koji se svrstava među elemente rijetkih zemalja periodnog sustava. Iako se europij u prirodi ne nalazi u čistom obliku, može se naći u nizu minerala; Kina i Sjedinjene Države su dva glavna izvora svjetskog europija, u obliku minerala koji se moraju obraditi da bi se ekstrahirao europij i drugi elementi. Element nema široku paletu primjena, pa potrošači rijetko komuniciraju s njim izravno, iako se europijev oksid koristi u proizvodnji nekih televizora i računalnih monitora.

Po izgledu, europij je srebrnobijele boje, a element je također vrlo mekan i lak za rad. Izuzetno je reaktivan i sa zrakom i sa vodom, i sklon je stvaranju mutne patine, čak i kada se drži u nereaktivnim okruženjima poput mineralnog ulja. Element je identificiran simbolom Eu u periodnom sustavu elemenata, a ima atomski broj 63. Nazvan je, usput rečeno, po Europi.

Paul Emile Lecoq de Voisbaudran bio je prvi koji je promatrao spektralni potpis europija, 1890. godine. Međutim, otkriće elementa općenito se pripisuje Eugene-Anatoleu Demarcyju, francuskom kemičaru koji je uspio izolirati relativno čist oblik 1901. godine. čisti europij nije izoliran sve do 1960-ih, kada su korištene napredne tehnike za izdvajanje reaktivnog elementa iz monazita.

Osim što se koristi u televizorima, europij se povremeno koristi i kao dopant u laserima. Znanstvenici i istraživači također rade s europijem na raznim projektima, a geolozi koriste sadržaj europija u stijenama kako bi saznali više o njima. Element se također koristi u nekim testovima genetskog probira. Također se može legirati s drugim metalnim elementima kako bi se formirali specifični kemijski spojevi.

Kao i drugi elementi rijetkih zemalja, europij je blago otrovan i ljudi bi ga vjerojatno trebali izbjegavati; također nije nutritivno neophodan, čak ni u vrlo malim količinama. Također treba izbjegavati pare iz zagrijanog europija, a prašina iz elementa zbog svoje visoke reaktivnosti može uzrokovati opasnost od požara ili eksploziva. Europij također ima niz izotopa, od kojih većina nije jako opasna.