Europska središnja banka najveća je bankarska grupa zadužena za monetarnu politiku za europsku valutnu jedinicu ili euro. Osnovana 1998. godine, Europska središnja banka ima mnoge funkcije, ali je prvenstveno zadužena za održavanje stabilnosti cijena u valuti zemalja članica. Od 2010. godine Europska središnja banka ima 16 zemalja članica koje se oslanjaju na njezinu politiku.
Sada jedan od glavnih bankarskih sustava u suvremenom svijetu, ECB je izrastao iz prethodnih institucija kao što su Europski institut za novac i raniji Europski monetarni kooperativni fond. ECB je rezultat Ugovora iz Masstrichta, koji se naziva i Ugovorom o Europskoj uniji, koji je utro put za stvaranje Europske unije i provedbu jedinstvene valute za zemlje članice. Područje kojim vlada politika ECB-a zajednički je poznato kao Eurozona.
Za razliku od drugih središnjih banaka koje imaju niz jednakih zadaća, Europska središnja banka posebno izdvaja jednu svrhu iznad svih drugih: stvaranje i održavanje stabilnosti cijena. Sredstva za postizanje ovog cilja su raznolika, ali ih obilježava niska stopa inflacije i visoka zaposlenost. Druge glavne zadaće ECB-a uključuju deviznu politiku, upravljanje pričuvama za zemlje članice, kreiranje i provedbu monetarne politike te nadzor platnih sustava.
Europska središnja banka ima pri ruci mnogo alata koji pomažu ostvariti svoje glavne ciljeve. To je jedina organizacija koja može izdavati novčanice, slično kao Federalne rezerve u Sjedinjenim Državama. Osim toga, može blisko surađivati s drugim europskim bankovnim organizacijama u državama članicama i nečlanicama, kako bi potaknuo regionalnu stabilnost i pojednostavio poslovanje među zemljama. Također ima veliki dio posvećen prikupljanju i analizi financijskih statistika koje mogu pomoći u utjecaju i usmjeravanju politike.
Odluke donosi Upravno vijeće koje ima šest izvršnih članova, kao i guvernere središnje banke svake zemlje članice. Izvršni članovi uključuju predsjednika, potpredsjednika i još četiri člana. Tradicionalno, sastav izvršnog odbora je što je više moguće međunarodni kako bi se izbjegla percepcija favoriziranja. Cijeli odbor sastaje se u Frankfurtu u Njemačkoj dva puta mjesečno kako bi raspravljali o politici i revidirali financijski razvoj.
ECB nije bez kontroverzi. Kada upravljate različitim državama sa spornim poviješću, teško je, ako ne i nemoguće, ugoditi svima. Rasprava o politikama ECB-a uobičajena je politička tema u zemljama članicama i nečlanicama. Podrška organizaciji je mješovita, a neki vjeruju da je obavila važan posao u stabilizaciji valute i monetarne politike Europe, dok klevetnici i dalje favoriziraju nacionalističku politiku.