Eutimija se odnosi na normalno raspoloženje. Obično se smatra da ljudi koji pokazuju pozitivno raspoloženje bez ekstremne sreće ili tuge imaju eutimično raspoloženje tijekom liječničkih pregleda. Depresija, anksioznost i drugi poremećaji raspoloženja mogu umanjiti doživljavanje eutimije, a ponekad se propisuju tretmani koji pomažu pacijentima da postignu uravnoteženo raspoloženje.
Dijagnosticiran mentalni poremećaj, kao što je depresija, ne sprječava nekoga da pokaže normalno raspoloženje. Razdoblja eutimije mogu se javljati rjeđe ili u kraćim vremenskim razdobljima, ali svako razdoblje normalnog raspoloženja smatra se eutimijskim raspoloženjem. To vrijedi i za osobe s mentalnim poremećajima.
Oni koji pokazuju eutimično raspoloženje pokazuju mirno i spokojno ponašanje. Životne aktivnosti i odgovornosti odvijaju se normalno, uz male poteškoće. Čak i oni bez specifičnog dijagnosticiranog mentalnog poremećaja mogu ulaziti i izlaziti iz stanja eutimije zbog stresnih situacija uključujući zdravstvene probleme, smrt prijatelja ili člana obitelji i poteškoće na poslu.
Ekstremni prikaz sreće i energije naziva se euforijom. Za razliku od eutimije, euforija je često pretjerana i ne mora nužno predstavljati trenutnu stvarnost. To često može biti uzrokovano korištenjem nedopuštenih droga, maničnim stadijem bipolarnog poremećaja i toksičnim situacijama.
Distimija, oblik depresije, nalazi se na drugom kraju spektra kada se dijagnosticira i procjenjuje raspoloženja. Pacijenti s distimijom pokazuju nedostatak uživanja i sreće u životu. To obično traje najmanje dvije godine i traje dulje od velike depresivne epizode.
Sezonski afektivni poremećaj (SAD) može dovesti do različitih faza sreće, zadovoljstva i radosti. Dok oboljeli doživljavaju veliku depresiju u zimskim mjesecima, proljeće ima tendenciju dovesti do pomaka prema eutimičnijem raspoloženju. Kod nekih ljudi s dijagnozom SAD-a, dolazak proljeća može dovesti do hipertimije ili hipomanije. To rezultira primjetnim pomakom prema iznenadnim i pretjeranim promjenama u ponašanju kao što su smanjen san, pričljivost i povećan optimizam.
Drugi poremećaji koji utječu na raspoloženje, kao što je bipolarni poremećaj, mogu spriječiti ljude da dožive jednolično raspoloženje i eutimiju. Osobe s bipolarnim poremećajem fluktuiraju između razdoblja maničnih i depresivnih stanja. Pate od ekstremnih uspona i ekstremnih padova, ali mogu dobiti pomoć da reguliraju raspoloženje i dožive razdoblja eutimije.
Uz lijekove, terapiju i promjenu ponašanja, moguće je da oni koji pate od mentalnih poremećaja dođu u stanje eutimije. Promjene poput povećane tjelesne aktivnosti, meditacije, uživanja u hobijima i izvannastavnim aktivnostima mogu pozitivno utjecati na raspoloženje i dovesti do eutimijskog raspoloženja.