Fascikulacija je jednostavno trzanje mišića, ili nevoljna kontrakcija vlakana skeletnih mišića, koja zahvaća malo lokalizirano područje. Fascikulacija se može pojaviti bilo gdje u tijelu, ali je najčešće najuočljivija na licu. Može biti uzrokovan nizom uobičajenih čimbenika kao što su stres, nedostatak vitamina ili dehidracija koji nemaju dugoročni učinak. Također može proizaći iz nekih neuroloških poremećaja, traumatskih ozljeda, reakcija na lijekove ili trovanja. Testovi kao što su biopsije, elektromiografije (EMG) i studije živčane provodljivosti mogu se provesti u pokušaju utvrđivanja uzroka fascikulacije.
Produljena razdoblja visokog stresa mogu uzrokovati fascikulaciju, ali obično ti trzaji ne počinju sve dok se tijelo ne počne opuštati nakon što stres popusti. Nedostatak magnezija ili kalcija također može dovesti do trzanja mišića i obično se može ispraviti promjenama u prehrani ili dodatkom suplemenata. Nedostatak vitamina D može dovesti do trzaja zbog njegove sklonosti da uzrokuje nisku apsorpciju kalcija. Dehidracija može uzrokovati fascikulaciju zbog sklonosti tijela da gubi i tekućinu i elektrolite u isto vrijeme; kalcij i magnezij su neki od češćih elektrolita potrebnih za normalnu funkciju mišića. Svaki mišić može doživjeti ove trzaje, ali oni se obično javljaju u području očiju, na jeziku i većim mišićima ruku i nogu.
Mnogi neurološki poremećaji kao što su multipla skleroza, amiotrofična lateralna skleroza ili Lou Gehrigova, cervikalna spondiloza i bolesti motornih neurona mogu uzrokovati fascikulaciju zbog prekida u prijenosu živčanog signala. Svaka traumatska ozljeda koja uzrokuje trajnu kompresiju ili oštećenje živaca u mišićima ili blizu njih može povećati pacijentove šanse za fascikulacije, a do nje može dovesti i trauma glave u području mozga koje kontrolira svojevoljno kretanje mišića. Poznato je da lijekovi kao što su kofein, diuretici, kortikosteroidi i različite vrste estrogena mogu uzrokovati mišićne tikove. Nasuprot tome, kada pacijent postane ovisan o benzodiazepinu, fascikulacija se može vidjeti kada se lijek prekine ili se doza naglo smanji. Trzanje mišića također je simptom trovanja organofosfatima koji se obično koriste u pesticidima.
Testovi refleksa i mišićne snage često se provode rano u procesu dijagnosticiranja uzroka fascikulacije i mogu biti praćeni krvnim pretragama ili biopsijom mišića. EMG se obično provodi kako bi se isključila Lou Gehrigova bolest i pomoglo utvrditi je li problem u samim mišićnim stanicama ili u živcima koji su povezani s mišićima. Studija živčane provodljivosti također bi se mogla koristiti za određivanje koliko brzo i učinkovito živčani signali dopiru do mišića.