Fenomenologija je filozofski trend koji uzima intuitivni osjećaj svjesnog iskustva – “o-onosu” nečega – i pokušava izvući ili opisati njegovu temeljnu bit. Kada nešto želim ili mrzim, kakav je točan odnos između mene i toga, neovisno o vanjskim čimbenicima? Područje uvelike proizlazi iz djela njemačkog židovskog filozofa Edmunda Husserla s početka stoljeća, a o njemu su raspravljali mislioci uključujući Martina Heideggera, Mauricea Merleau-Pontyja, Maxa Schelera, Hannah Arendt i Emmanuela tijekom većeg dijela 20. stoljeća. Levinas.
Karakteristike fenomenologije su proširene rasprave o intencionalnosti – osobine koja je vjerojatno jedinstvena za svijest koja je razlikuje od svjesnih materijala. Endemičan za starije rasprave o fenomenologiji je dualizam um/tijelo, predodžba da su psihički (umni) akti nekako ontološki različiti od fizičkih činova, ideja za koju je moderna kognitivna znanost pokazala da je lažna. Mnoga pitanja kojima se bavi fenomenologija naslijedila su i poboljšala suvremeno i znanstveno rigoroznije polje proučavanja svijesti.
Polje fenomenologije počelo je 1901. kada je Husserl objavio Logička istraživanja, svoje prvo veliko djelo, koje je analiziralo odnose između mentalnih činova i njihovih vanjskih referenata. Na primjer, netko bi mogao mrziti ili voljeti neki predmet ili ideal. U kasnijim radovima pravio je razlike između namjernih radnji (noesis) i ciljanih objekata (noemata). U pokušaju da dođe do “srži” intencionalnosti, uzeo je primjere i uklonio što je moguće više nebitnih detalja, kao što su pretpostavke o vanjskom svijetu i sporedne kvalitete noemata.
Danas koristimo eksperimentalna istraživanja i biološke znanosti kako bismo utvrdili detalje odnosa između mislioca i predmeta o kojima razmišlja. Filozofija je pružila zaustavni način za istraživanje problema kada je bilo teško strukturirati detaljne eksperimente oko tih odnosa. Činjenice koje smo utvrdili o tim odnosima, kao što su detalji ljudskog simboličkog predstavljanja, još uvijek zahtijevaju dosta rada, a filozofija pomaže uokviriti eksperimente koji bi mogli biti korisni. Ipak, fenomenologija predstavlja tipično područje filozofije koje je nagrizao marš empirijske znanosti.