Cilj filozofije je pozabaviti se “velikim pitanjima” koja ne spadaju u druge discipline: kako bi ljudi trebali djelovati (etika), što postoji (metafizika), kako pojedinci znaju što znaju (epistemologija) i kako bi ljudi trebali razmišljati ( logika). Riječ potječe iz grčkog jezika i znači “ljubav prema mudrosti”.
Povijesno gledano, filozofija je bila hvataljka za sve akademske predmete koji se ne uklapaju u tradicionalne discipline znanosti i humanističkih znanosti. Međutim, to ne znači da je odvojen od ovih područja, a zapravo je odnos između ovog područja i znanosti gotovo jednako blizak kao i odnos između matematike i znanosti, a mnogi su magistri književnosti također pokrenuli filozofske pokrete. Mnoge akademske discipline iza sebe imaju odgovarajuću filozofiju. Manje formalno, to je samo način razmišljanja o nečemu.
Smatra se da je disciplina uistinu započela pod Sokratom, starogrčkim filozofom kojeg se često smatra najpoznatijim i najvažnijim filozofom svih vremena. Razvio je Sokratovu metodu, opću tehniku za sagledavanje filozofskih problema temeljenu na definiciji, analizi i sintezi. Još u Sokratovo vrijeme pa sve do znanstvene revolucije u 17. stoljeću, filozofiju i znanost često su prakticirali isti ljudi i smatrali su ih dvama dijelovima iste discipline. Znanost se zvala “prirodna filozofija” – način razmišljanja o svijetu.
U domeni etike, ljudi mogu razmotriti pitanja poput toga je li ili nije etično spasiti život ubojici, ako on smije ponovno ubiti. Filozofi satima raspravljaju o takvim pitanjima, stvarajući doktrine koje će im pomoći organizirati i opravdati vlastita mišljenja. Unutar domene etike, postoji neslaganje oko toga postoji li ili ne objektivni moral: objektivno ispravan način da se učini nešto što je superiornije od bilo kojeg drugog. Na suprotnom kraju spektra, filozof se može zapitati je li sve relativno. Ako je moral proizvoljan, zašto bi ga ljudi uopće trebali imati?
Metafizika gleda na prve uzroke i principe stvari, kao i na odnos između svijesti i svijeta. Mnoga pitanja koja su se prije smatrala metafizičkim, poput “kako je svemir nastao?” su pali u domenu znanosti, otkrivajući se kroz hipoteze i eksperimente. Međutim, neka metafizička pitanja možda nemaju znanstvene odgovore. Neki bi znanstvenici tvrdili da neznanstveni odgovor na takva pitanja zapravo uopće nije odgovor.
Epistemologija gleda na korijene znanja. Budući da je ljudski um samo prikaz vanjskog svijeta, a ne njegov savršeni odraz, kako ljudi mogu znati išta izvan naših umova? Odgovor na ovo pitanje je odgovornost epistemologije. Poput metafizike, epistemologija se često preklapa sa znanošću ili statistikom, osobito u području teorije vjerojatnosti.
Logika je ono što je pokrenulo matematiku i nastavlja igrati važnu ulogu u mnogim disciplinama. Kroz teoriju vjerojatnosti, logika se može formalizirati na kvantitativniji način, a ovi nalazi su primijenjeni na stvaranje inteligentnijih softverskih programa. Jednog dana, studije logike mogu dovesti do dizajna logičkog stroja.