Filozofija poslovanja bavi se konceptima i metodologijama stjecanja ekonomskih koristi. To je stari izraz i intenzivno se koristio tijekom posljednjih nekoliko stoljeća. S vremenom se filozofija poslovanja mijenjala s vremenom, prevladavajućom političkom atmosferom, kulturom, vjerskim uvjerenjima itd. Postoje različiti pogledi na koncepte poslovanja u različitim regijama diljem svijeta, budući da lokalni resursi i kultura mogu imati ogroman utjecaj o tome kako ljudi gledaju na posao. U poslovnom svijetu postoji niz različitih koncepata i pogleda, ali su njegova svrha i namjere uvelike iste. Za razliku od izraza poslovna filozofija, koji opisuje kako se određeno poduzeće odlučuje ponašati, filozofija poslovanja je više povezana s akademskom ili stranom raspravom o prevladavajućim filozofijama o tome što je posao i kako funkcionira.
Filozofija poslovanja postala je predmetom rasprava još u 17. stoljeću, ali do 18. stoljeća filozofi i uvaženi mislioci tog vremena učinili su poslovanje vrućom temom. Adam Smith, John Locke i Jean-Jacques Rousseau neki su od filozofa i mislilaca koji su napisali rasprave o svojim posebnim uvjerenjima o funkciji i značenju poslovanja. Njihove teorije o poslovanju istraživale su temeljne vrijednosti potrošača i vlasnika poduzeća te što ih je motiviralo na proizvodnju i potrošnju. Njihovi spisi su se pokazali kao temelj na kojem se temelji većina modernih poslovnih teorija.
Koncepti kao što su racionalnost, da su ljudi u osnovi racionalni; atomizam, da ljudi više vole biti autonomni i da će težiti individualnim nagradama; slobodna volja, da ljudi imaju pravo birati svoj put; prirodna prava, koja ljudi imaju pravo posjedovati i raditi kako bi imali koristi, sve su filozofije poslovanja koje su uveli rani mislioci koji utječu na modernu filozofiju danas.
Kasniji koncepti kao što su moralni osjećaj i hedonizam bili su suprotstavljene filozofije koje su definirale motivaciju poduzeća i njegovih vlasnika. Neki su vjerovali da su ljudi motivirani moralnom obvezom prema većem dobru, a poboljšanjem ishoda drugih poboljšavaju svoje uvjete. Drugi vjeruju da su ljudi intrinzično hedonisti, te stoga nastoje zadovoljiti vlastite potrebe. U moderno doba, tvrtke koje služe dobrobiti društva postaju sve popularnije, gdje se ne gledaju tvrtke koje služe svojim vlastitim svrhama, bez obzira na javnost ili okoliš.
U moderno doba, koncepti kao što su poslovna etika, organizacijska i teorija upravljanja prevladavaju filozofije u prvom planu rasprave o poslovanju. Sa svjetskim medijima i internetom, mnoge tvrtke prisiljene su biti sve transparentnije, a kao rezultat toga, motivirane su za širenje baze kupaca pokazujući koliko im je “stalo” do svojih zaposlenika, zajednice i okoliša. Iako cilj poslovanja uglavnom ostaje isti – ostvariti profit – kako i zašto se poduzeće ponaša na način na koji djeluje ostaje zdrava tema rasprave među akademskim i foteljaškim filozofima.