Financijska zaraza odnosi se na opadajuće stanje jedne financijske institucije ili tržišta koje izaziva slične negativne učinke na nepovezanim institucijama ili tržištima. Fenomen se često uspoređuje s širenjem bolesti jer se čini da ga “uhvate” drugi entiteti poput bolesti. Tek od početka stoljeća različiti financijski uvjeti analizirani su u smislu zaraze umjesto izolirano. Budući da je svijet više međuovisni nego ikad, teoretičarima je lakše pokušati dokazati povezanost uzastopnih financijskih učinaka na domaćem i međunarodnom planu.
Vrste događaja koje se obično analiziraju u smislu financijske zaraze su devalvacije valute, ekonomske recesije i bankrota. U 2010., na primjer, smatralo se da je financijska kriza u Grčkoj, gdje je pomoć Europske unije bila potrebna za jačanje gospodarstva zemlje, imala zarazan utjecaj na američko tržište nekretnina. Analitičari su uspostavili vezu između krize koja potkopava povjerenje ulagača, što ih je navelo da preurede ulaganja u američke trezorske obveznice koje se u svijetu smatraju najsigurnijim oblikom ulaganja. Budući da su hipotekarne kamatne stope u SAD-u vezane uz kamatne stope Trezora, utjecaj povećanja ulaganja u tu vrstu vrijednosnog papira navodno je imao snažan učinak na prodaju nekretnina.
Financijska zaraza analizira se iu domaćem kontekstu. Bankarska kriza sredinom 2000-ih u SAD-u, na primjer, izgledala je kao da je započela neuspjehom jedne velike investicijske banke. Nakon toga, banke su padale u bankrot kao domine sve dok vlada nije uskočila s paketom spašavanja. Do tada se, međutim, činilo da se financijska kriza proširila na Veliku Britaniju i druge zemlje. Međuovisnost svjetskih tržišta znači da se nijedna financijska kriza ne može nužno ograničiti na vlastitu zemlju ili industriju.
Postoji niz popularnih ekonomskih teorija koje pokušavaju objasniti osnovu fenomena financijske zaraze. Neki misle da ovisnost o raznim valutama ili veze između financijskih institucija pokreću zarazu. Drugi se usredotočuju na međuovisnosti prekograničnih tržišta kako bi objasnili uzastopne učinke. Jedan zdravorazumski pristup je gledati na ljudsku psihologiju koja uzrokuje da ljudi reagiraju iz straha i generiraju transakcijski zamah koji se ne može zaustaviti javnim uvjeravanjima.
Koncept financijske zaraze natjerao je vlade da uvedu kontrole kako bi ublažile učinak. Osiguranje bankovnih depozita primjer je pokušaja vlade da spriječi natjecanje klijenata na banke koje bi moglo proizaći iz propasti jedne banke. Također su doneseni financijski propisi kako bi se kontroliralo onečišćenje cijele industrije uspostavljanjem provjera i ravnoteže kako bi se spriječila neplaćanja. Ove vrste vladinih akcija imaju osnovni cilj održavanje povjerenja javnosti u financijske institucije i gospodarstvo.