Postoji mnogo različitih vrsta maltretiranja, od izrugivanja preko verbalnog zlostavljanja do stvarnog fizičkog napada. Fizičko zlostavljanje uključuje stvarni tjelesni kontakt između nasilnika i njegove ili njezine žrtve, u izričitu svrhu zastrašivanja ili kontrole nad žrtvom. To može uključivati udaranje nogama, grizenje, udaranje, grebanje ili hrvanje žrtve dok se ona ili ona potpuno ne pokori ili ne može uzvratiti. To također može uključivati upotrebu nesmrtonosnog oružja kako bi se nanijela dodatna šteta ili prijetnja smrtonosnom silom ako žrtva nastavi pružati otpor ili je ne uspije zastrašiti. Međutim, zlostavljanje nije ograničeno na školsko igralište. Može se pojaviti i na radnom mjestu ili kod kuće.
Od svih oblika zlostavljanja, fizičko zlostavljanje predstavlja najneposredniju prijetnju ozbiljne ozljede ili čak smrti za žrtvu. Ideja iza toga je uspostaviti superiornost nasilnika i njegovu ili njezinu kontinuiranu kontrolu nad žrtvom. Žrtva će najvjerojatnije fizički preživjeti prvi napad nasilnika, ali uočena prijetnja nastavljanja ili eskalacije nasilja trebala bi je zastrašiti da ne poduzme ništa protiv počinitelja. Ova vrsta zlostavljanja uvelike se oslanja na žrtvinu nespremnost da izdrži još jedan napad ili učini bilo što što bi moglo izazvati bijes nasilnika.
Za razliku od drugih oblika zlostavljanja, fizičko zlostavljanje često ostavlja nedvosmislen trag opipljivih dokaza protiv nasilnika. Slomljene kosti, modrice, posjekotine ili ogrebotine mogu potvrditi da se fizički napad doista dogodio, čak i ako žrtva ne želi ili ne može identificirati svog napadača. Zastrašena žrtva može odbaciti ozljede kao slučajne ili povezane s radom kako bi izbjegla daljnje incidente s nasilnikom na radnom mjestu ili u školskom dvorištu. Fizičko zlostavljanje ne samo da ima očitu fizičku komponentu, već i emocionalni ili mentalni aspekt. Žrtve se mogu osjećati depresivno ili nemoćno jer se nisu mogle obraniti od nasilnika.
Fizičko maltretiranje je često teško razlikovati od grubog ponašanja ili zastrašivanja. Grupa muškaraca adolescenata može se uključiti u međusobnu borbu kao društveni obred prijelaza, na primjer, ili vojni regruti mogu koristiti fizičko zastrašivanje kao vježbu izgradnje tima. Fizičko maltretiranje, međutim, djeluje samo kada su izgledi veliki u korist nasilnika. Fizički jači nasilnik mora biti sposoban u potpunosti iskoristiti nesposobnost svoje žrtve da uzvrati. Za nasilnika je žrtva očito inferiorna koju treba zastrašiti da se pokori ili učiniti bezopasnom.
Može biti izazovno rješavati pitanje fizičkog zlostavljanja, bilo u kući, školskom dvorištu ili na radnom mjestu. Nasilnik može imati ozbiljne emocionalne probleme ili probleme upravljanja bijesom koji se mogu riješiti samo kroz stručno savjetovanje. Nasilnik na radnom mjestu može biti premješten u drugi odjel, ili se nasilnik u školskom dvorištu može suočiti s isključenjem, ali malo je vjerojatno da će njegovo ili njezino maltretiranje prestati sve dok se ne otkriju temeljni razlozi destruktivnog ponašanja i ne pozabave se terapeutski.