Flexor digitorum profundus je duboki mišić ljudske podlaktice. Odgovoran je za savijanje prstiju, što znači da savija četiri prsta prema unutra iz ispruženog položaja. Smješten na dlanu donje ruke, jedan je od osam mišića koji se ovdje nalaze. Ovi mišići se obično klasificiraju kao površinski, ili leže bliže koži, ili duboki, ili leže bliže kosti. Flexor digitorum profundus nalazi se u dubokom sloju uz flexor pollicis longus, koji savija palac, i pronator quadratus, koji rotira podlakticu dlanom prema dolje.
Počevši od lakta i prelazi preko zgloba zapešća kako bi se pričvrstio na kosti prstiju, flexor digitorum profundus je najveći od dubokih mišića podlaktice. Nalazi se na ružičastoj strani prednje podlaktice i ide paralelno s flexor pollicis longusom, koji se nalazi na strani palca. Ovaj mišić nalazi svoje podrijetlo počevši odmah ispod zgloba lakta, duž većeg dijela tijela lakatne kosti, osobito s prednje ili prednje strane te s medijalne ili ružičaste strane. Također proizlazi iz međukoštane membrane, koja razdvaja podlakticu na prednji i stražnji odjeljak, te iz duboke fascije podlaktice, sloja vlaknastog tkiva koji obavija mišiće podlaktice poput omotača na kobasici.
Od svog ishodišta na lakatnoj kosti, flexor digitorum profundus prelazi preko zapešća preko izduženih tetiva, vidljivih na unutarnjoj strani podlaktice pri savijanju ručnog zgloba. Zajedno s tetivama flexor pollicis longus i flexor digitorum superficialis, srednjeg mišića koji se nalazi neposredno iznad njega, te tetive prolaze kroz karpalni tunel i postavljaju se duž falangi ili kostiju prstiju. Točnije, flexor digitorum profundus pričvršćuje se na prednjoj ili palmarnoj strani distalnih falanga, kostiju na vrhovima prstiju.
Kako prelazi sve zglobove prstiju, kao i zglobove šake i zapešća, ovaj mišić djeluje kao fleksor svakog zgloba. Njegova primarna funkcija je savijanje kostiju četiri prsta u proksimalnim i distalnim interfalangealnim zglobovima, ali također savija metakarpofalangealne zglobove, kao kod sticanja šake, kao i zgloba zapešća, kao u savijanju šake prema unutra prema laktu. . Izvođenje ovih radnji istovremeno i uzastopno, kao kod tipkanja na tipkovnici, često je uzrok sindroma karpalnog tunela.
Sindrom karpalnog tunela, klasificiran kao ozljeda od ponavljajućeg stresa (RSI), rezultat je čestog i dugotrajnog stresa na tetive flexor digitorum profundus i druga dva mišića koja prolaze kroz karpalni tunel u zapešću, otvor između karpalnih kostiju kroz kojim prolazi srednji živac. Prekomjerna upotreba ovih mišića kroz ponavljajuće pokrete poput tipkanja može uzrokovati oticanje, upalu i naknadno povećanje tetiva. Takvo povećanje tetiva može dovesti do kompresije srednjeg živca, koji opslužuje ruku, i naknadne boli, trnaca i utrnulosti povezanih s ovim stanjem.