Fluoresceinska angiografija, također nazvana angiografija oka i fotografija mrežnice, je dijagnostički test oka koji koristi specifičnu fluorescentnu boju i posebnu kameru za fotografiranje mrežnice, tkiva koje reagira na svjetlo i nalazi se u stražnjem dijelu oka. Ovaj specijalizirani postupak prvenstveno se koristi kako bi se utvrdilo da li krvne žile retine dobivaju odgovarajuću cirkulaciju. Fluoresceinska angiografija se također može izvesti kako bi se osigurala trajna evidencija retinalnih žila oka, kako bi se pomoglo liječniku u potvrdi dijagnoze ili da bi se pružile odgovarajuće smjernice za liječenje.
Proces fluoresceinske angiografije počinje kada se kapi za oči umetnu u oko kako bi se potaknulo širenje zjenica. Zatim se snima prva serija fotografija unutarnje strane oka. Zatim će se u venu na ruci ili šaci ubrizgati žuta, u vodi topiva boja koja se zove fluorescein natrij. Visoko fluorescentni kemijski spoj, fluorescein fluorescencijom privlači plavo svjetlo. Nakon injekcije fluoresceina, posebna kamera koja emitira plavo svjetlo snima drugu grupu fotografija dok boja putuje kroz krvne žile mrežnice. Skeniranja se snimaju brzo, u razdoblju od 60 sekundi. Dodatna skeniranja mogu se napraviti do 20 minuta nakon ubrizgavanja fluoresceina.
Invazivni postupak, 5 do 10% pacijenata na fluoresceinskoj angiografiji prijavi nuspojave, a najčešće tegobe su mučnina i povraćanje. Mnogi pacijenti prijavljuju umjerenu bol kada se igla umetne u ruku, a također osjećaju toplinu dok boja ulazi u tijelo. Ovi simptomi su, međutim, prolazni. Nakon ubrizgavanja fluoresceinske boje, koža može imati žućkasti ton nekoliko sati. Pacijenti će također osjetiti promjenu boje urina dan-dva nakon zahvata, s tamnijom i potencijalno narančastom bojom. Bolesnici bi trebali biti spremni da dožive zamagljen vid do dvanaest sati nakon fluoresceinske angiografije.
Fluosceinska angiografija koja daje normalne rezultate znači da nema curenja ili začepljenja u žilama mrežnice, te da se čini da su žile tipične veličine. Abnormalni rezultat fluoresceinske angiografije može biti posljedica mnogih čimbenika, uključujući dijabetes, makularnu degeneraciju, oticanje optičkog diska i probleme s cirkulacijom. I dijabetes i makularna degeneracija mogu uzrokovati curenje tekućine ili krvi iz krvnih žila mrežnice. Srećom uz lasersko liječenje, abnormalnosti mrežnice zbog ovih bolesti mogu se uspješno popraviti, a rezultati liječenja mogu se pratiti daljnjim postupcima fluoresceinske angiografije.