Forenzička znanost je široka disciplina unutar znanosti i zajednice za provedbu zakona koja koristi znanost da odgovori na pitanja koja se odnose na pravne situacije, uključujući kaznene i građanske predmete. Unutar forenzičke znanosti postoji niz pojedinačnih disciplina, u rasponu od forenzične antropologije do forenzičke veterinarske znanosti. Praktičari u ovom području dio su drevne tradicije u kojoj se činjenice u pravnim slučajevima analiziraju na znanstveni način kako bi se dobile informacije koje se mogu koristiti u istrazi i eventualnom kaznenom progonu.
Brojne kulture imaju dugu povijest korištenja forenzičke znanosti u pravnim istragama, počevši od Arhimeda, koji je koristio informacije o uzgonu kako bi dokazao da je zlatna kruna lažna, do kineskih istražitelja koji su petljali kriminalce tražeći od osumnjičenih da im pokažu poljoprivredni alat i čekajući da vide na kojima su se naselile muhe, što ukazuje na prisutnost krvi. Interes za forenzičke znanosti eksplodirao je u 20. stoljeću s općim napretkom znanstvenih spoznaja, uključujući razvoj alata poput analize DNK i složene kemijske analize koje su se pokazale neprocjenjivim za forenzičku znanost.
Unutar područja forenzične biologije, koja primjenjuje biologiju na žive organizme uključene u kaznene predmete, mogu se pronaći forenzička botanika, forenzička odontologija, forenzička entomologija, forenzička patologija, veterinarska forenzika i forenzička antropologija. Neki drugi primjeri polja u forenzičkoj znanosti uključuju forenzičku psihologiju, forenzičku meteorologiju, forenzičku kemiju, forenzičko inženjerstvo, forenzičku psihijatriju, forenzičku geologiju, forenzičku fotografiju, ispitivanje forenzičkih dokumenata, forenzičku kemiju, digitalnu forenziku i forenzičku arheologiju.
Stručnjaci iz forenzičke znanosti imaju opsežnu obuku u svom području stručnosti, u kombinaciji s obukom u rukovanju dokazima kako bi održali lanac čuvanja i integritet dokaza. Vješti su u procjeni dokaza s mjesta zločina primjenom načela znanstvene metode, a mogu generirati izvješća temeljena na činjeničnom materijalu koji mogu pomoći pripadnicima policije da pronađu kriminalce i uspješno ih osude. Oni također mogu svjedočiti na sudu o tome kako su dokazi prikupljeni, obrađeni i analizirani te o vrstama opreme koja se koristi u forenzičkim laboratorijima za prikupljanje informacija iz dokaza.
Ovo polje je daleko od čarobnog metka. Za dobivanje korisnih rezultata od forenzičara može biti potrebno vrijeme i strpljenje, a forenzičari nisu nepogrešivi. Neke od praksi unutar ove discipline dovedene su u pitanje i osporene na pravnim osnovama, posebno kada su bile nove, a neki povijesni trendovi u forenzičkoj znanosti su snažno razotkriveni, kao što je frenologija, proučavanje kvrga na ljudskoj glavi radi dobivanja uvida u karakter.