Što je fundamentalizam?

Fundamentalizam je strogo pridržavanje skupa uvjerenja, u većini slučajeva religijskih. Izraz se često primjenjuje na određene sekte kršćanstva, ali je uobičajen za većinu svjetskih religija. Fundamentalizam se često spominje na pogrdan način i uparen je s ekstremizmom i njegovim negativnim asocijacijama. Fundamentalisti ne smatraju svoja uvjerenja ekstremnim, već osnovnim ili temeljnim.

U kršćanstvu, većina fundamentalista su oni koji podržavaju strogo čitanje i slijeđenje biblijskih tekstova. Crkve za koje se smatra da prakticiraju fundamentalizam su one koje većinu biblijskih tekstova čitaju kao neospornu Božju riječ, o kojoj se ne može pregovarati ili razvodniti, kao što tvrde mnoge moderne verzije kršćanstva. Takve crkve postoje u većini kršćanskih sekti i mogu se promovirati kao “povratak osnovnim” ili “biblijski utemeljenim” crkvama.

Kako je Biblija izvor Božje riječi, u fundamentalizmu ne može biti argumenta za osporavanje Riječi. Kritike upućene kršćanskom fundamentalizmu tvrde da fundamentalisti često daju prednost Starom zavjetu u odnosu na Novi, osobito kada se razmatraju stvari kao što su homoseksualnost ili relativna starost Zemlje. Također, manje temeljni bibličari ukazuju na očigledne nedosljednosti u većini biblijskih knjiga, što se može objasniti sugeriranjem da je Biblija Božja riječ kako je tumače nesavršeni ljudi.

Zauzvrat, kršćanski fundamentalisti bi odgovorili rekavši da dovoditi u pitanje podrijetlo Starog zavjeta, ili podrijetla Novoga, znači preispitivati ​​Božju riječ. Ono što se čini kao nedosljednosti nije važno, jer će nam proučavanje Riječi pomoći da postanemo mudriji, jer će nam pridržavanje Riječi osigurati prolaz u nebo. Ako se pojavi nedosljednost, onda jednostavno nismo dovoljno mudri da je shvatimo.

U jednom obliku kršćanstva, mormonizmu, fundamentalisti zagovaraju ne samo pažljivo čitanje i pridržavanje biblijskih učenja, već i učenja iz Mormonove knjige. Uobičajeni mormoni te stavove često smatraju ekstremnim jer zagovaraju poligamiju i krvno pomirenje, u kojem oni koji počine ubojstvo moraju doslovno proliti krv po zemlji kao kaznu. Nadalje, ova učenja često zabranjuju crnce da sudjeluju u svećeništvu. Većina mormona nije temeljna u svojim uvjerenjima, i iako su prilično religiozni, smatraju da su određeni aspekti učenja Josepha Smitha i Brighama Younga odvratni ili barem neprimjenjivi na suvremeni život.

U islamu, zapadnjaci često pripisuju fundamentalizam šijitima. Međutim, muslimani općenito ne smatraju šijite fundamentalistima. Umjesto toga ukazuju na vehabije, skupinu sunija koji su temeljni u pogledu najstrožeg tumačenja biblijskih tekstova i pobijanja molitve svecima ili voljenim sufijskim vođama. Od velike je važnosti zapamtiti da je samo “Jedan Bog” kojem se ljudi mogu moliti. Sve druge molitve su politeističke i protiv temeljnog učenja islama.
Pravi fundamentalizam u židovstvu je teško pronaći, budući da gotovo svi Židovi vjeruju da su tumačenja Tanaha, ili onoga što bi kršćani nazvali Starim zavjetom, neophodna za razumijevanje njegovih učenja. Samo jedna mala skupina, karaiti, ne tumače tekstove Tanaka čitajući Toru i Mišnu. Ortodoksne i hasidske Židove netko bi mogao klasificirati kao temeljne, ali to nije tako, jer se oslanjaju na tekstualna tumačenja, čak i kada je njihovo pridržavanje židovskog zakona nefleksibilno.

Fundamentalizam također izaziva određene političke konotacije. Samoubilački bombaški napadi i gomilanje oružja u ruralnim područjima Amerike, kao i drugih zemalja, koji se ponekad povezuju s ekstremističkim vjerskim desničarskim skupinama, smatraju se plodovima fundamentalističkih uvjerenja. Iako se fundamentalizam može povezati s ekstremizmom, to nije uvijek slučaj. Mnogi fundamentalisti samo se žele što više približiti svojim svetim tekstovima i nemaju nikakve veze s džihadom ili političkim ekstremizmom bilo koje vrste. Prilično je netočno sve fundamentaliste tarnati istom četkom kao i političke ekstremiste.