Funkcionalizam je jedna od mnogih mentalnih teorija koja se temelji na filozofskoj premisi da je svaki osjećaj, emocija ili misao u umu povezan isključivo s idejom da svaki ima funkciju. U biti, to je ideja uzroka i posljedice u kojoj svaki vanjski podražaj odgovara mentalnom stanju koje uzrokuje reakciju. Osnovni principi teorije oslanjaju se isključivo na razumijevanje načina na koji mozak funkcionira na vanjske stimulacije, u biti kako je organiziran “softver” u ljudskom umu.
Prema teoriji, mentalna stanja su dizajnirana na više razina koje se manifestiraju u različitim sustavima i organizacijskim strukturama koje nisu različite od računala. Mozak je fizički uređaj koji koristi neuronski supstrat za izvođenje računanja na temelju unosa iz svijeta, dok su računala fizički uređaji koji koriste elektronički supstrat za izvođenje računanja na temelju unosa korisnika. To je temeljna filozofija, zbog čega mnogi teoretičari odbacuju argument, navodeći da ne objašnjava u potpunosti složene funkcije ljudskog mozga.
Teorija funkcionalizma donosi koncept da samo računalo može imati određenu razinu mentalnog stanja. To je ostvareno idejom višestruke ostvarivosti; koncept da su mentalna stanja jednostavno funkcionalna uloga, stoga bi sve, a ne samo kognitivni sustav više razine, trebalo imati funkcionalan um. Na primjer, gumb na slavini može biti izrađen od bilo kojeg materijala; sve dok obavlja svoju funkciju kontrole protoka vode, kaže se da ima funkcionalnu ulogu, a time i psihičko stanje temeljeno na teoriji.
Postoji mnogo različitih tipova funkcionalizma: strojni, psihofunkcionalizam, analitički ili homunkularni. Svaki od ovih koncepata pokušava izvući neku vrstu filozofske istine o mozgu i njegovim funkcijama. Većina ideja proizašla je iz istraživanja provedenog u području psihologije funkcionalizma tijekom 1960-ih i 1970-ih.
Mnogi filozofi raspravljaju o tome postoji li povezanost između funkcionalizma i fizikalizma, ideje da je sve zbroj fizičkih svojstava. Neki tvrde da funkcionalizam u svom korijenskom obliku opovrgava fizikalizam, dok drugi tvrde da koncepti mogu koegzistirati jedan pored drugog. Većina argumenata za divergenciju oslanja se na koncept da funkcionalizam ne zanima ono što fizički postoji, već samo ono što znači stanje duha.
Jedna od velikih teorija u funkcionalizmu je koncept “kineskog mozga”. Ovaj argument, koji je 1980. godine iznio filozof Ned Block, bavio se konceptom što bi se dogodilo kada bi cijela kineska nacija počela djelovati kao mozak. U biti bi svaka osoba u vašoj zemlji preuzela posao neurona i ispunila uloge na kolektivan način. Prema funkcionalizmu, kolektivno tijelo, sve dok su ljudi nastavili djelovati u svojim ulogama, smatralo bi se jednim umom.