Furosemid IV je intravenski lijek koji sadrži furosemid. Intravenozne kapi su tekući oblici lijekova koji se ubrizgavaju izravno u vene za brži početak djelovanja. Liječnici bi uvijek trebali nadzirati pacijente koji se liječe furosemidom IV jer to može dovesti do iscrpljivanja natrija, klorida i vode iz tijela. Lijek se daje za povećanje izlučivanja mokraće kod pacijenata koji pate od edema ili zadržavanja tekućine, što može biti uzrokovano raznim stanjima, kao što su zatajenje bubrega, zatajenje srca ili ciroza. Nuspojave liječenja uključuju dehidraciju, nizak krvni tlak i mučninu.
Intravenske kapi su uobičajena metoda primjene mnogih lijekova. Lijek se primjenjuje izravno u krv, putem vena, u tekućem obliku. Riječ intravenozno doslovno znači “u venu”, a furosemid je jedan od mnogih lijekova koji se mogu primijeniti na ovaj način. Liječenje intravenskim kapanjem obično se odvija u bolnici ili liječničkoj ordinaciji jer zahtijeva nadzor stručnjaka. Liječnici gurnu iglu u venu, a zatim spoje iglu s vrećicom koja kapa lijek u krv pacijenta.
Diuretički lijekovi se koriste u slučajevima kada pacijenti imaju višak tekućine u tijelu ili otekline, poznate kao edem. U tim se slučajevima često koristi furosemid IV jer je lijek snažan diuretik. Djeluje tako da sprječava da se sol i voda koju bubrezi filtriraju iz krvi ponovno apsorbiraju u krv prije mokrenja. To dovodi do povećane količine urina, jer krv ne može povratiti sol i vodu. Dodatna sol i voda se stoga oslobađaju kao dodatni urin.
Tijelo izvorno želi zadržati tu sol i vodu jer su u tijelu potrebne određene razine natrija, klorida i vode. Pacijenti koji se liječe furosemidom IV stoga su u opasnosti od iscrpljivanja ovih kemikalija i drugih vitalnih minerala u tijelu. Liječnici moraju nadzirati liječenje furosemidom IV kako bi se osiguralo da se tijekom liječenja ne izgubi previše vitalnih kemikalija.
Najčešće nuspojave liječenja furosemidom IV uključuju smanjenje elektrolita, dehidraciju i nizak krvni tlak. Ozbiljnije, ali rjeđe, nuspojave uključuju žuticu, fotofobiju i tinitus. Ostale moguće rijetke nuspojave uključuju vrtoglavicu, mučninu, bol u trbuhu i pankreatitis. Mnoge od ovih nuspojava mogu se kontrolirati kako bi se omogućilo nastavak liječenja.