Grupa osam (G8) je ekonomska i politička organizacija osmišljena kako bi potaknula raspravu i utjecala na promjenu među najmoćnijim svjetskim nacijama. Uključuje Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Rusiju, Sjedinjene Države i Ujedinjeno Kraljevstvo. Iako su čelnici ovih zemalja ionako u različitim stupnjevima u kontaktu, sastaju se na summitu G8 jednom godišnje kako bi razgovarali o stanju svjetske ekonomije i politike.
Grupa ima nominalno predsjedništvo, a nositelj te funkcije je svake godine drugačiji, a mjesto se rotira tijekom čitavog članstva, tako da je čelnik jedne zemlje ujedno i predsjednik G8 godinu dana. Organizacija nema sjedište, proračun ili stalno osoblje. Država koja predsjeda je zemlja domaćin summita te godine i snosi odgovornost za plaćanje svih troškova povezanih s tim. Posljednjih godina sigurnost je zahtijevala visoku cijenu.
Summit se obično održava sredinom kalendarske godine, a sastoji se od tri dana ponekad intenzivnih razgovora na vrlo visokoj razini između svih osam čelnika. Sastanci između nižih dužnosnika održavaju se u različito vrijeme prije summita na visokoj razini. Teme rasprava na summitima G8 povijesno su uključivale kontroverzna pitanja, poput globalnog zatopljenja, duga Trećeg svijeta, mira na Bliskom istoku, ekonomske politike i razgovora te terorizma. Sastanke obično prate prosvjedi protiv politika jedne ili više zemalja. Ponekad su ti prosvjedi više pokriveni od samih samita.
Ekonomska politika i razgovori su u korijenu G8. Naftna kriza sredinom 1970-ih potresla je ekonomiju najvećih svjetskih zemalja, a na poticaj tadašnjeg francuskog predsjednika Valery Giscarda D’Estainga, čelnici svih sadašnjih članica G8, osim Kanade i Rusije, sastali su se kako bi razgovarali o tome kako odgovoriti na naftnu krizu. Bilo je to 1975. godine, a izvorni naziv grupe bio je Knjižnična grupa. Ubrzo je promijenjen u G6.
Kanada se pridružila grupi već sljedeće godine, čime je postala G7. Rusija se pridružila 1991., nakon pada komunizma u toj zemlji. Pad komunizma u Njemačkoj također je značio da je službeno izaslanstvo te zemlje bilo sveobuhvatno, a ne samo da je predstavljalo Zapadnu Njemačku, kao što je bio slučaj kada se Knjižnična skupina prvi put sastala.